KNJIŽEVNA KRITIKA - Slika savremenosti
NOVI roman Milana Jovanića "Dan u martu" (Magnus, Beograd 2025) pripada nizu skorašnjih ostvarenja - "Pakrac" Vladna Matijevića (2023), "Martin udio" Sanje Savić Milosavljević, "Stolica bez naslona" Danijele Repman (2024), "Duž oštrog noža leti ptica" Tanje Stupar Trifunović (2024) itd. - u kojima je jedan od glavnih motiva složenost porodičnih odnosa.
Foto: Privatna arhiva
Taj motiv, kako se ispostavlja, važan je zato što je, i u životu i u literaturi, konstantno nerazumevanje među bližnjima inicirano neretko porodičnom i/ili nacionalnom traumom koju nije moguće prevazići ni na nivou porodice ni na nivou šire zajednice, zbog stalne napetosti u društvu ili pak zbog pošasti rata, kao ciklične pojave na balkanskim prostorima, ali i u svetu. Pored svega navedenog, jedan od bitnih faktora koji uzrokuje disharmoniju, kako u samim junacima tako i u njihovim odnosima, jeste stvaralački poriv i upitnost mogućnosti da se on realizuje. Baš taj faktor najznačajniji je u Jovanićevom romanu.
Čitajući "Dan u martu", pratimo paralelne priče koje se odvijaju istovremeno na različitim mestima, a koje sadrže i elemente retrospekcije. Jednu priroveda profesionalno ostvarena balerina sa naših prostora koja dobija angažmane u svetu, a drugu pripoveda njen otac, pisac koji, savladan bolešću, svodi životne skorove i razmatra uzroke sopstvene skrajnutosti.
Te dve, naizgled oponentne životne priče, povezuje činjenica da je upravo otac oduvek podržavao ćerku na njenom profesionalnom putu, dok je bio stalno neshvaćen, gotovo prezren, od supruge koja ga kao stvaraoca nikada nije uzimala za ozbiljno i koja, i sama na margini, bez talenta, uspeh uvek povezuje s novcem. Te dve priče u vezi su i zbog dve velike samoće - prva je ćerkina koja proističe iz njene nesigurnosti i nemogućnosti emotivnog povezivanja s partnerima i partnerkama. U samom romanu vidimo kako je njen identitet plutajući, kao i njeno seksualno opredeljenje.
Sve to, rekli bismo, rezultat je odsustva razumevanja među članovima njene primarne porodice. Isti je izvor i očevog osećanja promašenosti i intimne i profesionalne. Iz njegove sudbine, i činjenice da je saznavši da je teško bolestan bez objašnjenja napustio sopstveni dom i krijući otišao u bolnicu, jasno je koliko je strašan pogrešan izbor životnog saputnika i koliko je velika mogućnost za takvu grešku kada se taj izbor čini u sopstvenoj nezrelosti.
Foto promo
Ove dve priče povezuje i "slučaj komedijant". Naime, ćerka u Nemačkoj, u iznajmljenom stanu, sa znanjem o očevom nestanku, nalazi antologiju prevedenih priča među kojima se nalazi i nekoliko njegovih ostvarenja. Otac je, dakle, nestao, da bi ga ona na drugi način, i na drugom mestu, pronašla i konačno sagledala, kao što i otac u izmenjenim okolnostima svoju ćerku balerinu sagledava najpre kao ranjivo biće.
U tom trenutku oboma se otkriva kompleksnost stvaralaštva kao dara, no i kao mogućeg usuda, ali i značajnih prirodnih uloga - partnera, roditelja, deteta. To im nudi mogućnost eventualnog identitetskog (balerina) i profesionalnog (otac) zaokruženja koje uvek ima šta dodatno da omete. U konkretnom slučaju reč je o "kineskom virusu" koji u haotičan svet dodatno unosi dezorijentaciju i strah.
Nehronološki ispripovedan "Dan u martu" svojevrsna je slika savremenosti, data iz dve perspektive. Uverljivost junaka pripovedača različitih životnih dobi, iskustava i društvenih uloga, čini to da u nju poverujemo, da nakon čitanja ove knjige budemo neraspoloženi, ali istovremeno i ozareni ostvarenim mogućnostima stvaralaštva.
POTPISUJE SE ISTORIJSKI UGOVOR: Vojvodina postaje čvorište Evrope, kreće gradnja gigantske saobraćajnice (FOTO/VIDEO)
PROJEKAT Osmeh Vojvodine obuhvata izgradnju 185 km brze saobraćajnice, sa 46 mostova i 34 nadvožnjaka, čime se smanjuje vreme putovanja.
18. 03. 2026. u 09:30
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)