KNJIŽEVNA KRITIKA: Krhkost čovekova
U NOVOJ zbirci Saše Radojčića "Ježevi" (KCNS 2024) najviše pažnje privuklo nam je pitanje relacije jezika i čoveka, kao i lirskog subjekta stvaraoca i anđela.

Foto: Privatna arhiva
Dok čitamo uvodnu pesmu, po kojoj je imenovan prvi ciklus, kao i čitava zbirka, nužno obnavljamo znanja o skupu Hajdegerovih studija, sadržanih u knjizi "Mišljenje i pevanje".
Čineći to, nastojimo da zaključimo da li je ta Radojčićeva pesma antihajdegerovska, s obzirom na to da u njoj jezik nije "kuća bića", "ništa što skriva i čuva [...] ništa spasonosno u svetu i vremenu" ili je pak hajdegerovska, s obzirom na to da verovatno nije potrebno prelaziti put ka jeziku koji je, kako se razmatra u jednoj studiji posvećenoj Novalisu, "temelj ljudskog bića"; da li je ona antihelderlinovska, s obzirom na to da u njoj jezik nije "najopasnije od svih dobara" dato čoveku i da su rezultat dodira dva bića i tela u Radojčićevoj pesmi ipak "samo reči" ("Dodir") ili je pak baš helderlinovska, s obzirom na to da stvaralaštvo Saše Radojčića u celini svedoči da "Pun zasluga, ipak pesnički stanuje čovek na ovoj zemlji", a da u ovoj zbirci tek jedan od primera koji izdvajamo kao svedočanstvo za to jeste pesma "Domišljanja o savršenstvu".
Radojčićevu pesmu "Nagađanje o anđelu", koja pripada ovoj zbirci, nemoguće je razmatrati ne uzimajući u obzir njegove ranije objavljene pesme u kojima je anđeo dominantan motiv. Ono što je značajno ovom prilikom istaći jeste da se lirski subjekt u njima uvek obraća anđelu, a ne Bogu, verovatno sa svešću o svojoj nedostojnosti, smrtnosti, grešnosti, baš kao što je to u jednoj od antologijskih pesama "Obraćanje anđelu". I u "Nagađanjima" i u "Obraćanju" on vidi anđela kao ozbiljnog, "strogog poklisara" koji pogledom "njuši život sapet u žile / meri merom bez utega". Služeći se kontrastom pesnik potom kroz autorefleksiju lirskog subjekta, kao i kroz njegovo obraćanje anđelu, peva o čoveku samom, o strahu kao dominantnom osećanju koje oblikuje sve njegove postupke, kao i o dugotrajnoj tuzi koja oblikuje njegovu "jednostavnu pesmu i čistu suzu". Činjenica da je ta pesma hram lirskog subjekta, koji se "temelji u duši" i koju on sa sobom nosi u zla vremena, a, kako se kaže, "svako vreme je zlo", upućuje nas na dve pesme iz "Ježeva", prva je "Daleko nebo", a druga je antologijska pesma "Četiri lista".

Foto promo
S obzirom na krhkost mira, koji zavisi od ugla gledanja onoga koji o tome odlučuje, i na istorijski ciklizam, koji se odvija ili po heraklitovskoj pravdi ili je pak rezultat čovekove prirode u kojoj preteže zlo, dolazi do novih ratova "koji na dalekom nebu / neće ostaviti tragove / ali na zemlji hoće / i na onima što su / od zemlje sazdani / urezaće ožiljke / krivudave kao traktat / o sazvežđima nepomičnim" ("Daleko nebo").
Takva egzistencijalna situacija, između ostalog, kao i druge vrste čovekove krhkosti i nesigurnosti, čine to da sreća bude "iskorak", "akutna nepravilnost", kao detelina sa četiri lista, koju je bilo moguće naći nekada, davno u prošlosti, nikako u savremenosti, građenoj "po standardu i propisu", za šta potvrdu nalazimo i u Socijalnim pesmama koje čine poslednji ciklus ove zbirke, a u kojem su ironijski portretisani (anti)junaci našega doba.

TRAMP OTKRIO KOLIKO LjUDI NEDELjNO GINE U UKRAJINI: "Putin ubija mnogo ukrajinskih vojnika"
PREDSEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je nezadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
08. 07. 2025. u 20:36

SKANDAL! PLENKOVIĆ O USTAŠKOM KONCERTU TOMPSONA: "Ponosni smo, jedino on može da okupi pola miliona"
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković održao je konferenciju za medije nakon sednice Predsedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Glavna tema bila je koncert Marka Perkovića Tompsona na Hipodromu i ustaška ikonografija koja se tamo mogla videti, ali i čuti.
07. 07. 2025. u 18:33

SLAVIMO PETROVDAN: Šta se danas ne radi i šta treba umesiti
SRPSKA pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Petrovdan, praznik koji je posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu.
12. 07. 2025. u 07:34
Komentari (0)