KNJIŽEVNA KRITIKA - Umetnici na margini
KNjIGU Nebojše Lapčevića "Sejač" ("Agora", 2024) mogli bismo svrstati u roman o umetniku, umetnosti i stvaranju.
Foto: Privatna arhiva
Istovremeno, to je ljubavni roman i delo napisano u čast zavičaja. Pripovedani prostor u njemu je Tromoravlje svojevrstan mitopoetski svet u nelinearnoj priči koja je zapravo najbolji način da se savlada kompleksna građa i autorova zamisao: da se, polazeći od biblijskog motiva sejača, pripoveda o savremenosti i da se njenim posredstvom pokaže vitalizam stvaranja, ali i stranputica besplodnog i otuđenog čovečanstva, koje nema ništa suštinski sa stvaranjem, humanitetom i ljubavlju, prirodom i plodnošću.
Zanimljivo je kako Lapčević u tu priču situira aktuelne teme kao što je, na primer, ekologija. Ona se sasvim spontano motiviše isticanjem suštinske veze stvaraoca i prirode. Čitajući "Sejača" razumemo da se van nje i njenih načela zapravo ništa valjano ne može ni stvoriti.
Iako su junaci romana umetnici, oni su u odnosu na magistralni tok sveta, ne samo sada nego, rekli bismo oduvek, na margini. Ona je njihovo prirodno mesto. Moguće je da iz te motivacije nastaje zaplet, ne o pronađenom rukopisu, već o konkretno adresovanom libretu čiji je autor Anonim, čiji se identitet dokraja nastoji otkriti. To delo namenjeno je kompozitoru Adamu Dedincu. Misteriozni putevi libreta ovu knjigu čine gotovo detektivskom, ali su povod da se do detalja otkrije priroda srvaraoca, njegovog odnosa prema sopstvenom delu, misiji, svojim učenicima, kao i prema bližnjima.
Foto promo
To, čitajući roman, zaključujem pruočavajući Adamove relacije sa učenicom Petrom Ribnik, sa suprugom Evgenijom i sa ekscentričnim prijateljem Kostom Pamjatnikom. I dok su prva treća relacija uglavnom vezane za sadašnjost, druga je, u stvari, čitava - ljubavna - istorija koja zahvata prošlost i sadašnjost i koja u "Sejaču" stoji spram stvaraočeve potrebe za apsolutnom slobodom.
Ono što je retrospektivno ispripovedano, a u vezi s ljubavlju i stvaranjem, sadrži dva veoma značajna elementa - erotiku i folklor. Erotsko-ljubavna priča junaka amblematičnih imena Adama i Evgenije (koja je u stvari Eva), u vezi je sa svetlošću, vodom i zemljom, sa životom, a kontrastira joj erotska priča (epizoda) Adama i Sare, na osnovu koje zaključujemo vezu između erosa i tanatosa.
Na ovom mestu trebalo bi razmotriti i uvek aktuelan odnos muškarca stvaraoca i žene.
Iz epiloga odnosa Adama i njegove životne saputnice zaključujemo da je u takvoj vrsti relacije, da se parafraziramo reči junaka "Venere u krznu" (Leoplod fon Zaher Mazoh), muškarac stvaralac je čekić, a žena nakovanj.
No, kako uočavamo, ženski princip je jači, uvek realizuje svoj naum dokraja Petra Ribnik premijerno je izvela delo "Terra Incognita".
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)