POGLED ISKOSA: Srpski predmodernizam
TOKOM protekla dva meseca u beogradskom Narodnom muzeju održana je u velikoj sali izložba slika pod nazivom "Jedna [ne]obična muzejska priča".
Novak Radonić, Portret sveštenika Stefana Nikolajevića Foto Privatna arhiva
Izložba je ugledna ne samo po izloženim delima već i po tome što je njen autor i pisac tekstova u katalogu Petar Petrović, mlađi istoričar umetnosti, saradnik i naslednik Nikole Kusovca, kustos Narodnog muzeja, ekspert za slikarstvo 19. veka, autor više monografija, a kao i Kusovac, poznavalac i kritičar savremene umetnosti. On se nije poput mnogih njegovih kolega zatvorio u katedarsku i kustosku kulu od slonovače.
U zapadnoj istoriji umetnosti na snazi je ideološko glajhšaltovanje u većini knjiga i tekstova po kojem ispada da stara umetnost nema neku veću vrednost osim kao uvod u modernizam ili savremenost. Naslov ovog prikaza ne pripada tom vidu mentalnog podložništva već pokušaju da se nekako ukratko objedine različite poetike umetnosti 18. i 19. veka na izložbi u Narodnom muzeju. Premda pojedinačno drugačija, izložena ostvarenja imaju neku srodnost i istorijsku doslednost koja vodi od poznog baroka crkvenog slikarstva Jovana Isajlovića Starijeg, neoklasicizma Konstantina Danila, romantizma Đure Jakšića do realizma Paje Jovanovića i Uroša Predića, prema moderno zasnovanom slikarstvu Božidara Karađorđevića i Poleksije Todorović. Srpska umetnost ima logičnu razvojnu, istorijsku nit, koja ide od Vizantije ka moderni; slike, posebno portreti iz 18. veka uvod su u izvođački sigurnija i manje naivna dela 19. veka.
Po tome je srpska umetnost slična ruskoj, iz mase poznobaroknih neveštih mimeza nastao je sjajni realizam a na osnovu njega rani modernizam. Namera kustosa Petra Petrovića nije bila samo da ukaže na stilske osobenosti starijeg srpskog slikarstva već i da sa pedeset slika pokaže značajna dela retko ili nikada izlagana (trideset se predstavljaju po prvi put). U stalnoj postavci "srpskog Luvra" su stotinu deset vrednih slika iz perioda 18. i 19. veka, manji deo od blizu 1.530 umetničkih dela, kulturnih dobara Zbirke. Petrović je u katalogu izložio i detaljnu povest "Zbirke srpskog slikarstva 18. i 19. veka Narodnog muzeja Srbije", koja obuhvata i dela stranih majstora vezana za nas, kao i izvanredne kopije starih majstora koje su omogućile našim slikarima da stasaju.
Petrovićev izbor predstavlja srpsko slikarstvo tog perioda kao sadržinski bogato, od baroknih i modernih ikona, crkvene tematike, žanra, istorijskih scena i alegorija do pejzaža, grupnih scena i portreta koji preovlađuju. Nije reč samo o majstorima već i o slikarkama (Mina Karadžić, Poleksija T.) koje nisu ništa slabije. Koliko su tada bili visoki kriterijumi, najbolje svedoči primer Novaka Radonića, koji je posle putovanja po Italiji i viđenja renesansnih slika bio toliko razočaran svojim da je odustao od stvaranja. Nama je to neshvatljivo jer je već i njegovo slikarstvo savremenim umetnicima nedostižno.
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)