POGLED ISKOSA: Srpski predmodernizam
TOKOM protekla dva meseca u beogradskom Narodnom muzeju održana je u velikoj sali izložba slika pod nazivom "Jedna [ne]obična muzejska priča".
Novak Radonić, Portret sveštenika Stefana Nikolajevića Foto Privatna arhiva
Izložba je ugledna ne samo po izloženim delima već i po tome što je njen autor i pisac tekstova u katalogu Petar Petrović, mlađi istoričar umetnosti, saradnik i naslednik Nikole Kusovca, kustos Narodnog muzeja, ekspert za slikarstvo 19. veka, autor više monografija, a kao i Kusovac, poznavalac i kritičar savremene umetnosti. On se nije poput mnogih njegovih kolega zatvorio u katedarsku i kustosku kulu od slonovače.
U zapadnoj istoriji umetnosti na snazi je ideološko glajhšaltovanje u većini knjiga i tekstova po kojem ispada da stara umetnost nema neku veću vrednost osim kao uvod u modernizam ili savremenost. Naslov ovog prikaza ne pripada tom vidu mentalnog podložništva već pokušaju da se nekako ukratko objedine različite poetike umetnosti 18. i 19. veka na izložbi u Narodnom muzeju. Premda pojedinačno drugačija, izložena ostvarenja imaju neku srodnost i istorijsku doslednost koja vodi od poznog baroka crkvenog slikarstva Jovana Isajlovića Starijeg, neoklasicizma Konstantina Danila, romantizma Đure Jakšića do realizma Paje Jovanovića i Uroša Predića, prema moderno zasnovanom slikarstvu Božidara Karađorđevića i Poleksije Todorović. Srpska umetnost ima logičnu razvojnu, istorijsku nit, koja ide od Vizantije ka moderni; slike, posebno portreti iz 18. veka uvod su u izvođački sigurnija i manje naivna dela 19. veka.
Po tome je srpska umetnost slična ruskoj, iz mase poznobaroknih neveštih mimeza nastao je sjajni realizam a na osnovu njega rani modernizam. Namera kustosa Petra Petrovića nije bila samo da ukaže na stilske osobenosti starijeg srpskog slikarstva već i da sa pedeset slika pokaže značajna dela retko ili nikada izlagana (trideset se predstavljaju po prvi put). U stalnoj postavci "srpskog Luvra" su stotinu deset vrednih slika iz perioda 18. i 19. veka, manji deo od blizu 1.530 umetničkih dela, kulturnih dobara Zbirke. Petrović je u katalogu izložio i detaljnu povest "Zbirke srpskog slikarstva 18. i 19. veka Narodnog muzeja Srbije", koja obuhvata i dela stranih majstora vezana za nas, kao i izvanredne kopije starih majstora koje su omogućile našim slikarima da stasaju.
Petrovićev izbor predstavlja srpsko slikarstvo tog perioda kao sadržinski bogato, od baroknih i modernih ikona, crkvene tematike, žanra, istorijskih scena i alegorija do pejzaža, grupnih scena i portreta koji preovlađuju. Nije reč samo o majstorima već i o slikarkama (Mina Karadžić, Poleksija T.) koje nisu ništa slabije. Koliko su tada bili visoki kriterijumi, najbolje svedoči primer Novaka Radonića, koji je posle putovanja po Italiji i viđenja renesansnih slika bio toliko razočaran svojim da je odustao od stvaranja. Nama je to neshvatljivo jer je već i njegovo slikarstvo savremenim umetnicima nedostižno.
HRVATI "VELIKI I JAKI" ŽALE SE CENTRALI NATO ZBOG SRPSKIH RAKETA: A ne smeta im vojni savez Zagreb-Tirana-Priština
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas, komentarišući to što Vojska Srbije raspolaže novom hipersoničnom kvazibalističkom raketom kineske proizvodnje CM-400, da će "razgovarati sa partnerima u NATO i upozoriti ih na takvo naoružanje".
12. 03. 2026. u 19:25
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Miroslav 33 godine živi pod zemljom, bez struje i vode: Humanitarac podelio priču koja je rasplakala mnoge (VIDEO)
DEKA Miroslav iz sela Dvorska kod Krupnja već 33 godine živi u zemunici bez struje i vode, a njegov vapaj za pomoć dirnuo je humanitarca Marka Nikolića.
14. 03. 2026. u 11:54
Komentari (0)