POGLED ISKOSA: Srpski predmodernizam

Дејан Ђорић

19. 09. 2023. u 10:00

TOKOM protekla dva meseca u beogradskom Narodnom muzeju održana je u velikoj sali izložba slika pod nazivom "Jedna [ne]obična muzejska priča".

ПОГЛЕД ИСКОСА: Српски предмодернизам

Novak Radonić, Portret sveštenika Stefana Nikolajevića Foto Privatna arhiva

Izložba je ugledna ne samo po izloženim delima već i po tome što je njen autor i pisac tekstova u katalogu Petar Petrović, mlađi istoričar umetnosti, saradnik i naslednik Nikole Kusovca, kustos Narodnog muzeja, ekspert za slikarstvo 19. veka, autor više monografija, a kao i Kusovac, poznavalac i kritičar savremene umetnosti. On se nije poput mnogih njegovih kolega zatvorio u katedarsku i kustosku kulu od slonovače.

U zapadnoj istoriji umetnosti na snazi je ideološko glajhšaltovanje u većini knjiga i tekstova po kojem ispada da stara umetnost nema neku veću vrednost osim kao uvod u modernizam ili savremenost. Naslov ovog prikaza ne pripada tom vidu mentalnog podložništva već pokušaju da se nekako ukratko objedine različite poetike umetnosti 18. i 19. veka na izložbi u Narodnom muzeju. Premda pojedinačno drugačija, izložena ostvarenja imaju neku srodnost i istorijsku doslednost koja vodi od poznog baroka crkvenog slikarstva Jovana Isajlovića Starijeg, neoklasicizma Konstantina Danila, romantizma Đure Jakšića do realizma Paje Jovanovića i Uroša Predića, prema moderno zasnovanom slikarstvu Božidara Karađorđevića i Poleksije Todorović. Srpska umetnost ima logičnu razvojnu, istorijsku nit, koja ide od Vizantije ka moderni; slike, posebno portreti iz 18. veka uvod su u izvođački sigurnija i manje naivna dela 19. veka.

Po tome je srpska umetnost slična ruskoj, iz mase poznobaroknih neveštih mimeza nastao je sjajni realizam a na osnovu njega rani modernizam. Namera kustosa Petra Petrovića nije bila samo da ukaže na stilske osobenosti starijeg srpskog slikarstva već i da sa pedeset slika pokaže značajna dela retko ili nikada izlagana (trideset se predstavljaju po prvi put). U stalnoj postavci "srpskog Luvra" su stotinu deset vrednih slika iz perioda 18. i 19. veka, manji deo od blizu 1.530 umetničkih dela, kulturnih dobara Zbirke. Petrović je u katalogu izložio i detaljnu povest "Zbirke srpskog slikarstva 18. i 19. veka Narodnog muzeja Srbije", koja obuhvata i dela stranih majstora vezana za nas, kao i izvanredne kopije starih majstora koje su omogućile našim slikarima da stasaju.

Petrovićev izbor predstavlja srpsko slikarstvo tog perioda kao sadržinski bogato, od baroknih i modernih ikona, crkvene tematike, žanra, istorijskih scena i alegorija do pejzaža, grupnih scena i portreta koji preovlađuju. Nije reč samo o majstorima već i o slikarkama (Mina Karadžić, Poleksija T.) koje nisu ništa slabije. Koliko su tada bili visoki kriterijumi, najbolje svedoči primer Novaka Radonića, koji je posle putovanja po Italiji i viđenja renesansnih slika bio toliko razočaran svojim da je odustao od stvaranja. Nama je to neshvatljivo jer je već i njegovo slikarstvo savremenim umetnicima nedostižno.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

AMERIKANCI PIŠU: Srbija prva nabavila hipersonične balističke rakete u Evropi, revolucija u povećanju vatrene moći (FOTO)

FOTOGRAFIJE koje prikazuju lovački avion MiG-29 Ratnog vazduhoplovstva Srbije sa dve balističke rakete CM-400AKG kineske proizvodnje ukazuju na to da je Srbija postala drugi strani korisnik ovog tipa raketa, što značajno menja ranije veoma ograničene udarne mogućnosti ovih aviona, piše američki specijalizovani magazin "Militari voč" u tekstu pod nazivom "Prve hipersonične balističke rakete u Evropi: Srpski lovci MiG-29 integrisali kinesko naoružanje za revolucionarno povećanje vatrene moći".

11. 03. 2026. u 16:26

Komentari (0)

Ciklus i gubitak gvožđa: Skriveni razlog za umor kod mnogih žena