POGLED ISKOSA: Hakmanova zvezda
U TOKU je u beogradskom Narodnom muzeju retrospektiva dela Koste Hakmana (1899-1961), slikara i profesora Likovne akademije u Beogradu.
Foto: Milica Hakman
Mada nagrađen Zlatnom medaljom na Svetskoj izložbi u Parizu 1937, posle smrti bio je zanemaren. U nemačkom logoru u Drugom svetskom ratu proganjan i mučen zbog rodoljublja, na Likovnoj akademiji pao je u nemilost jer je usamljeno ustao protiv profesora komunista. Milica Hakman, umetnikova ćerka, istoričarka umetnosti, velikim zalaganjem uspela je da slikara otrgne od laganog zaborava. Jubilarnih pola veka od smrti obeležila je novosadska Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, a zatim je objavljena velika monografija.
Slikar je rođen u Bosanskoj Krupi i isticao se darom za jezike i crtanje, kao i nacionalnom samosvešću koju je stekao u roditeljskom domu. Kao mnogi ugledni bosanski intelektualci sarađivao je sa "Mladom Bosnom" pa je posle ubistva austrougarskog prestolonaslednika 1915. godine, premda petnaesetogodišnjak, bio uhapšen i poslat na devet meseci robije. Od tada započinju njegove selidbe, putovanja, stranstvovanja, život pun uzbuđenja i opasnosti.
Gimnaziju je završio u Sarajevu, a Todor Švrakić, njegov profesor crtanja i praški đak, podstakao ga je da studira u Pragu kod Vlahe Bukovca kod koga je studirao i Milan Konjović. Hakman se deklarisao kao "Srbin pravoslavne vere", a između 1919. i 1923. godine u Pragu, jednom od vodećih likovnih centara, studiralo je preko stotinu đaka sa Balkana. Nastava je bila stroga pa on kao i Konjović ubrzo napušta slikanje po starim pravilima akademskog realizma. Procenio je da će studije uspešnije nastaviti u Beču, neformalna nastava mu je odgovarala. Susret sa Marselom Šnajderom, studentom filozofije, bio je presudan za treći pokušaj studiranja, ovog puta u Krakovu. Poljska likovna akademija bila je naprednija od bečke i praške, analiza slike zasnivala se ne samo na postimpresionizmu već i na kubizmu, futurizmu i ekspresionizmu. Vredno je radio, ovladavši pravilima sezanizma i plenerizma pa je na završnom ispitu dobio nagrade za pejzaž i akt. U Beogradu je imao prvu samostalnu izložbu 1925, prodao veći broj slika, sredio materijalno stanje i ispunio davnu želju da otputuje u Pariz, gde je ostao četiri godine.
Meštrović ga je 1930. na čelu Hrvatskog društva umjetnosti uvrstio u reprezentativni izbor jugoslovenske selekcije za izložbu u Londonu. Hakman je tada bio jedan od najvažnijih srpskih slikara. Na Svetskoj izložbi umetnosti i tehnike u Parizu 1937. godine u veoma jakoj konkurenciji dobio je Zlatnu medalju, u Rimu je bila otkupljena njegova slika za Nacionalnu galeriju moderne umetnosti, a njegove slike krase i italijanski parlament. Bio je profesor crtanja u gimnaziji, a potom na Odseku za arhitekturu Tehničkog fakulteta. Vanredni profesor beogradske Akademije likovnih umetnosti postao je 1940. godine. To su osnovni elementi uspona Hakmanove zvezde.
Preporučujemo
GDE SU NESTALI DIVNI SNOVI: Luka Tripković, slikar i pisac, o izložbi na Kolarcu
18. 01. 2023. u 15:10
HITNO JE: Srpski reditelj se bori za život - mora na transplantaciju, glumci mole za pomoć
17. 01. 2023. u 14:38 >> 14:57
"NADAMO SE DA ĆE OSTATI U SKLADIŠTU" Hrvatski ministar u panici zbog najnovijih raketa: Vučićeva Srbija i snaga naše vojske jedina tema!
SRBIJA predsednika Aleksandra Vučića i snaga naše vojske, koja je Vučićevim zalaganjem podignuta iz pepela, jedina je tema u Hrvatskoj!
10. 03. 2026. u 18:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
TRAMP NI NE POMIŠLjA DA UDARI NA OVO OSTRVO: Kad bi se to desilo Iran bi propao - bombe odjekuju po celoj zemlji, samo taj deo ne diraju FOTO
VEĆ više od nedelju dana, iz Teherana i ostatka Irana stižu dramatične slike uništenih skladišta goriva i stubova crnog dima koji su nastali usled izraelsko-američkog bombardovanja. Ali jedno mesto u severnom Persijskom zalivu ostalo je netaknuto.
10. 03. 2026. u 21:47
Komentari (0)