NEMCIMA I MENOPAUZA URAČUNATA U GUBITKE: Firme godišnje izgube oko 40 miliona radnih dana, tj. 9,5 milijardi evra

Ивана Станојевић
Ivana Stanojević

11. 01. 2026. u 20:40

STAVLjANjE privrede i menopauze u istu rečenicu, na prvu loptu navodi na poređenje koje govori da se ekonomija našla u klimakterijumu, odnosno silaznom trendu. I to je, što se Nemačke tiče, tačno. Ali, tačno je i da se petina zaposlenih u ovoj zemlji zaista nalazi u menopauzi i pati od različitih simptoma koje donosi ovo doba. Povratno, ta činjenica ima pogubne posledice po tamošnju privredu, piše "Dojče vele" u tekstu koji je svojevrsni iskorak, budući da se ni uprave kompanija, ni mediji u svetu, ne bave računanjem koliko im je radnika u specifičnoj životnoj fazi.

НЕМЦИМА И МЕНОПАУЗА УРАЧУНАТА У ГУБИТКЕ:   Фирме годишње изгубе око 40 милиона радних дана, тј. 9,5 милијарди евра

Foto: Profimedia

U Nemačkoj se trenutno u, kolokvijalno rečeno klimaksu, nalazi oko 11 miliona žena, od kojih je devet miliona radno angažovano. Istovremeno, to je petina od ukupnog broja zaposlenih u ovoj zemlji sa nešto više od 84 miliona stanovnika.

- Posledice menopauze Nemačku svake godine koštaju oko 9,5 milijardi evra, jer kompanije godišnje gube ukupno oko 40 miliona radnih dana - upozorava Andrea Rumler sa Visoke škole za ekonomiju i pravo u Berlinu.

Ovo je posebno važno za društvo u celini, jer u nekim od ovih oblasti radi natprosečno veliki broj žena, kao recimo, u sektoru nege (85 odsto), u školama (73), na komercijalnim kancelarijskim poslovima (više od 65), kao i u uslužnim delatnostima i prodaji (gotovo 62 procenta). Uz to, upravo ti sektori posebno pate od nedostatka kvalifikovane radne snage.

- Kad žene govore o tegobama menopauze, o nedostatku sna, problemima sa koncentracijom, migrenama, ili iscrpljenosti, mnogi počinju da šapuću. Ova tema je i dalje tabu - piše "Dojče vele". - Nasuprot tome, trećina kompanija žali se na nedostatak kvalifikovane radne snage, pokazalo je istraživanje instituta Ifo još 2024. godine, a sve će se dodatno pogoršati usled najnovijih demografskih promena.

Zbog toga je, ističu eksperti, još važnije da se poslodavci brinu o dobrobiti svojih zaposlenih. Tegobe žena u menopauzi se, međutim, često ignorišu, iako trećina pripadnica lepšeg pola pati od teških simptoma koji itekako utiču i na radnu sposobnost. Pored valunga, tu su bolovi u zglobovima, lupanje srca, depresivna raspoloženja i smanjeno samopouzdanje... Uprkos tome, brojna su preduzeća u kojima to posmatraju kao isključivo privatnu stvar.

Bolovi su česti pratilac menopauze, a u nekim sektorima ženama je posebno teško, na primer, policajkama u patrolnoj službi, jer im toalet nije uvek nadohvat ruke, a može doći do iznenadnih jakih krvarenja, ili problema sa bešikom. Nastavnice, vaspitačice, negovateljice, ili prodavačice, ne mogu da se povuku u rad od kuće, niti da uzmu kratke pauze po potrebi, piše ovaj medij.

Više od polovine žena koje je Rumlerova anketirala, izjavilo je da je tema menopauze tabu na njihovom radnom mestu.

- Mnoge radnice u ovoj životnoj fazi pate na poslu, ali o tome ne govore, što iz stida, neznanja, ili straha od stigmatizacije - kaže Rumlerova. - Zato je edukacija u kompanijama od velikog značaja. Pri tom, o posledicama menopauze ne bi trebalo informisati samo žene koje su direktno pogođene, već i druge zaposlene i rukovodioce. Ono što stalno čujem od lekara medicine rada, ili zaposlenih u kadrovskim službama, jeste da nadređeni često odmahnu rukom, jer smatraju da to nije važno pitanje.

Pored destigmatizacije, ženama pomaže i mogućnost da prilagode radno vreme i radne procese svojim potrebama. Fleksibilni modeli radnog vremena, planiranje zadataka i organizovanje pauza, mogu značajno da poboljšaju radnu sposobnost kod iscrpljenosti, problema sa koncentracijom i poremećaja sna. Na primer, za zaposlene žene u prodaji, proizvodnji, terenskom radu, kao i za vozačice autobusa, ili policajke, važan je jednostavan pristup sanitarnim prostorijama. A pošto se tema menopauze u medicinskim studijama do sada jedva obrađuje, lekari medicine rada trebalo bi da budu dodatno obučeni.

Ranije u penziju

U JEDNOJ anketi koju je sprovela Andrea Rumler kojom je obuhvaćeno više od 2.000 žena starosti između 28 i 67 godina, došlo se do podataka da su za blizu četvrtinu ispitanica, tegobe u menopauzi bile razlog za smanjenje radnog vremena, dok je gotovo petina zbog toga promenila posao. Svaka deseta žena navela je da je zbog klimakterijuma otišla ranije u penziju, ukoliko joj je zakon to omogućio.

Pozitivan primer Britanije

POZITIVAN je primer Velike Britanije, gde je tema podignuta na nivo parlamenta i uvedeno je savetovanje na tu temu kao obavezan deo sistematskih pregleda u okviru državne zdravstvene službe. Više od 7.800 organizacija na Ostrvu potpisalo je do sada dobrovoljnu obavezu po kojoj žene u menopauzi imaju određene privilegije. Među njima su "Vodafon", Bi-Bi-Si i "Tesko", ali i opštine, škole, humanitarne organizacije, pružaoci zdravstvenih usluga i male firme iz različitih sektora. Kako bi podržao žene, "Vodafon", na primer, omogućava fleksibilan rad. Revizorska kuća PVC preuzima troškove privatnih tretmana vezanih za menopauzu.

Poslodavci ne mare

ANKETA iz 2024. godine koju je među poslodavcima sprovela organizacija "Promena", pokazala je da 63 procenta njih i dalje smatra menopauzu "isključivo" ili "pretežno privatnom" temom. U 74 odsto ispitanih kompanija nisu postojale nikakve mere za podršku ženama u tom životnom statusu. Samo sedam procenata navelo je da čini "mnogo" kako bi pružilo podršku.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja

MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).

10. 01. 2026. u 15:08

Komentari (0)

INDIJANSKI POGLAVICA SRPSKOG POREKLA: Ričard Milanović zadužio Indijance, na oca Srbina bio ponosan