SRBIJA IMA POTENCIJAL ZA ZANIMANJA BUDUĆNOSTI: Tranzicija na električna vozila u auto-industriji donosi promene i na tržištu rada

Novosti online

12. 12. 2023. u 16:00

EKSPONENCIJAL­NI rast prodaje električnih vozila (EV) transformiše au­tomobilski sektor br­že nego što se trenutno predviđa, a ovi četvoro­točkaši će dominirati do kraja decenije.

СРБИЈА ИМА ПОТЕНЦИЈАЛ ЗА ЗАНИМАЊА БУДУЋНОСТИ: Транзиција на електрична возила у ауто-индустрији доноси промене и на тржишту рада

Foto Shutterstock

Njiho­va prodaja na globalnom nivou će se povećati šest puta do 2030. godi­ne, a njihov tržišni udeo će se kretati od 62 do 86 procenata. Ovo se isti­če u analizi američkog istraživačkog centra za zaštitu životne sredine Rocky Mountain Institute (RMI) objavljenoj u sep­tembru.

Slična predviđanja o rastu prodaje ima i kon­sultantska kompanija Boston Consulting Group (BCG), koja ističe da će do 2035. godine, ukupan udeo prodatih e-vozila dostići gotovo 80 odsto ukupnog broja prodatih putničkih automobila. Procenjuje se da će uz Kinu, Evropa biti deo sveta u kome se očekuje najveći porast broja EV, pogotovo jer se radi na daljem snižavanju njiho­vih cena kako bi postala pristupačna i dostupna najširoj populaciji.

RMI očekuje da će se troškovi proizvodnje baterija prepoloviti u ovoj deceniji, a to će uticati da električna vozila budu jeftinija i da koštaju isto kao au­tomobili na dizel ili benzin. Ova "prelomna tačka" izjednačavanja ce­ne, kako se navodi, oče­kuje se već 2024. godine u Evropi, 2025. u Kini, 2026. u SAD i 2027. u In­diji.

Tranzicija na elek­trična vozila utiče i na restrukturiranje tr­žišta rada u auto-industriji donoseći velike promene. Napuštanje proizvodnje vozila sa mo­torima sa unutrašnjim sagorevanjem znači i da se menja profil radnika koji će u skoroj budućno­sti biti potrebni auto- industriji. Ove promene donekle izazivaju boja­zan u Evropi, budući da evropska auto-industrija zapošljava veliki broj ljudi. Analize pokazuju da će ovaj sektor morati znatno da izmeni radne profile u odnosu na sa­dašnju situaciju, pa se tako u istraživanju Bo­ston Consulting Group na­vodi da će samo Nemačka prelaskom na proizvodnju elektrifikovanih vozila morati da pre­kvalifikuje najmanje 2,4 miliona radnika koji su trenutno zaposleni u au­to-kompanijama.

Sa sličnom situaci­jom suočili su se i rad­nici u kragujevačkom "Fijatu", koji od januara 2021. godine posluje u okviru koncerna "Ste­lantis", a čine ga "Fijat Krajsler automobili" i PSA grupa. Fabrika u Kragujevcu se priprema za početak proizvodnje nove generacije auto­mobila na električni pogon, a prva vozila će, kako je najavljeno, iza­ći sledeće godine. Zbog toga je bilo potrebno da se radnici obuče za no­vi proizvodni proces, a to su postigli radeći na električnim modelima u "Fijatovim" pogonima u Slovačkoj i Poljskoj.

Foto Shutterstock

Direktor kompanije "Stelantis" Karlos Ta­vares, istakao je da će se ovo električno vozilo prodavati na svim kon­tinentima, a, osim u Sr­biji, proizvodiće se i u Brazilu i Maroku.

- Ovo će biti pr­va fabrika serijskih električnih vozila na Balkanu, a za veći deo automobila osposobljeni su radnici iz Kragujevca koji su bili na obuci - is­takao je Tavares.

- Tako da 2024. izlaze prve "pande" iz fabrike u Šumadiji.

U izveštaju Među­narodne agencije za energetiku ističe se da povećana potražnja za električnim vozilima pokreće potražnju za baterijama i srodnim kritičnim mineralima.

Potražnja za automobil­skim litijum-jonskim baterijama, kako se doda­je, porasla je za oko 65 od­sto u 2022. u odnosu 2021. godinu, prvenstveno kao rezultat rasta prodaje električnih putničkih automobila.

U auto-industriji bu­dućnosti, kao i svim aktivnostima koje je podržavaju, uključujući i proizvodni lanac ba­terija, biće potrebni kvalifikovani kadrovi širokih profila, a potencijal za takva zani­manja postoji i u našoj zemlji. Srbija već ima fabriku "Eleven Es" u Subotici koja je u apri­lu ove godine prva zapo­čela proizvodnju liti­jum-gvozdeno-fosfatnih (LFP) baterija u Evro­pi. Kako je saopštila kompanija, ovaj pogon u Subotici izgrađen je po najvišim svetskim eko­loškim standardima, a čitavo poslovanje u potpunosti je usaglašeno sa zelenom agendom i regu­lativom EU.

- Predviđanja pokazuju da će tržište LFP će­lija doživeti značajan rast u narednim godinama, a samo u posled­nje dve globalna prodaja porasla je više od devet puta - kažu u kompani­ji.

- S obzirom na to da su kineske kompanije trenutno većinski pro­izvođači LFP baterija, širenje industrije u Evropi biće ključno za revoluciju baterija na tržištu EU.

Podsetimo i da je slo­vačka kompanija "Ino­bat", krajem septembra ove godine, objavila da je Ćupriju odabrala kao lokaciju za svoju giga- fabriku za proizvodnju i reciklažu baterija. Tim povodom potpisan je Me­morandum o razumevanju sa Ministarstvom pri­vrede Srbije i ovom op­štinom u Pomoravskom okrugu. "Inobat" je obja­vio da se radi o fabrici baterija za električna vozila ukupnog kapaci­teta od 32 gigavat-sata, koja bi trebalo da bude otvorena 2025. godine sa početnim kapacitetom od četiri gigavata.

"Inobat" posluje u oblasti inovativnog is­traživanja i razvoja bate­rija za električna vozila i deo je šire "Inobat grupacije" sa sedištem u Slovačkoj koja posedu­je pogone u Slovačkoj i objekte u razvoju u Špa­niji i SAD.

Svake godine 40.000 novih radnih mesta

TRANZICIJA automobilske industrije ka elektrifi­kaciji izazvaće ogromne strukturne promene po pi­tanju radnih mesta, pokazuje studija koju je sprovela Boston Consulting Group.

Promene u proizvodnji će iz­meniti i zahteve za veštinama i distribuciju radne snage. U deceniji pred nama direktno zapošljavanje u proizvođačima automobila i dobavljačima foku­siranim na motore sa unutrašnjim sagorevanjem će se smanjiti za pet odsto, dok će se radna snaga u in­dustrijama koje se oslanjaju na električna vozila po­većati za 34 procenta.

Pored ovog velikog transfera iz osnovne automobilske industrije u susedne indu­strije, u Evropi će se svake godine otvarati dodatnih 40.000 radnih mesta u građevinarstvu i na radovima za prilagođavanje infrastrukture za proizvodnju i distribuciju energije potrebne za elektrifikaciju.

Sa e-industrijom stižu i velike plate

INDUSTRIJA e-mobilnosti sa sobom donosi zahtev za viso­kokvalifikovanim obrazovnim profilima koji shodno tome mogu da računaju na dobra primanja i na sticanje zna­nja koja će biti primenjiva ne samo u našoj zemlji, već i u kompletnoj auto-industriji. U tom lancu, koji počinje obez­beđivanjem kritičnih minerala, a obuhvata proizvodnju baterija i električnih vozila, kao i infrastrukturu za e-mobilnost, među traženim obrazovnim profilima će biti: tehničari i inženjeri za proizvodnju baterija, radnici na montaži električnog pogona, dizajneri i inženjeri električnih vozila, istraživači tehnologije baterija, programeri za EV sisteme, specijalisti za elek­tromotore, hemijski inženjeri, tehnolozi u proizvodnji baterija, rudarski inženjeri, inženjeri automatike, in­stalateri stanica za punjenje i tehničari za održavanje, inženjeri logistike, građevinski inženjeri.

M-23-50-4350

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (1)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024