SNABDEVANJE GASOM JE VAŽNO ZA GRAĐANE I PRIVREDU: Sve što treba da znate o novom interkonektoru Srbija - Bugarska

Novosti online

10. 12. 2023. u 09:12

GASNI interkonektor Srbija-Bugarska danas svečano kreće sa radom u Nišu, gde će predsednik Srbije, Aleksandar Vučić ugostiti predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, predsednika Bugarske Rumena Radeva i šef Delegacije EU u Srbiji Emanuelea Žiofrea. Kako je i sam Vučić rekao, ovaj projekat je od mnogostrukog značaja za našu zemlju.

СНАБДЕВАЊЕ ГАСОМ ЈЕ ВАЖНО ЗА ГРАЂАНЕ И ПРИВРЕДУ: Све што треба да знате о новом интерконектору Србија - Бугарска

Foto: Novosti

Naziv projekta: Gasni interkonektor Srbija-Bugarska

Početak radova na gasovodu: 14. januar 2022.

Završetak izgradnje: decembar 2023.

Foto: Novosti

Finansiranje: Projekat izgradnje gasnog interkonektora Niš – Dimitrovgrad – Bugarska finansiran je delom kroz bespovratnu pomoć EU, u visini od 49,6 miliona evra, kao i 25 miliona evra povoljnog kredita Evropske investicione banke koji će Srbija plaćati za deo gasovoda koji prolazi kroz Srbiju. Republika Srbija je za ovaj projekat izdvojila 15 miliona evra i 7,5 miliona evra za pripremne radove i projektovanje.

Snabdevanje gasom je važno za građane i privredu. Gas delimično obezbeđuje grejanje za domove, a potreban je i za rad brojnih privrednih grana. Gas čini 13 odsto potrošnje primarne energije u Srbiji, koja trenutno može da ga dobije samo sa dve ulazne tačke – preko gasovoda Balkanski tok i iz Mađarske. Gasni interkonektor, koji povezuje gasne mreže Srbije i Bugarske, povećaće diversifikaciju izvora energije u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, omogućavajući Srbiji sigurnije i stabilnije snabdevanje iz različitih sistema gasne mreže, posebno iz Azerbejdžana i budućeg LNG terminala u Aleksandropolisu u Grčkoj koji može da prima gas iz celog sveta.

Foto: Novosti

Novi gasni interkonektor povezaće postojeću srpsku mrežu u Nišu sa bugarskom mrežom u prestonici Sofiji u dužini od 109 kilometara na srpskoj strani. Sa prečnikom cevi od 700 mm i maksimalnim pritiskom od 55 bara, njegov kapacitet će omogućiti prenos 1,8 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje, što je ekvivalentno 60 odsto ukupne godišnje potrošnje Srbije.

Pored Niša, gasovod će obuhvatiti i još 3 merno-regulacione stanice za gas u Beloj Palanci, Pirotu i Dimitrovgradu, što će omogućiti da ova tri grada i regiona Srbije – njihovi građani, škole, bolnice, preduzeća, dobiju pristup gasnom snabdevanju za grejanje i industrijsku proizvodnju. Građevinski radovi počeli su u januaru 2022. i planirano je da budu završeni do kraja 2023.

Zbog znatno manjeg zagađenja životne sredine i veće fleksibilnosti u pogledu proizvodnje električne energije, prirodni gas dolazi kao opciono prelazno fosilno gorivo ka potpuno obnovljivim izvorima. Prelazak na prirodni gas bi, takođe, omogućio gradovima i opštinama sa razvijenim sistemima daljinskog grejanja u Srbiji da izgrade visokoefikasne, male kombinovane sisteme za grejanje i proizvodnju električne energije.

Evropska unija je najveći donator Srbije u oblasti energetike, u koju je investirala preko milijardu evra bespovratnih sredstava od 2000. godine. Na početku 2023, EU je Srbiji obezbedila paket energetske podrške vredan 165 miliona evra, kako bi se građani i mala i srednja preduzeća lakše nosili sa rastućim cenama energije i zelenom tranzicijom. Dodatno je odobreno 31,2 miliona evra za izgradnju novog vetroparka Kostolac (kredit KfW-a od 81,8 miliona evra) i 16,1 milion evra za rekonstrukciju hidroelektrane Vlasina (kredit EBRD 61,6 miliona evra).

BONUS VIDEO: OMOGUĆENO SNABDEVANjE GASOM IZ AZERBEJDžANA: Završeni svi radovi na interkonektoru Srbija-Bugarska

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!