GORIVO OSTAJE "ZAMRZNUTO"? Uredba kojom je Vlada ograničila cene derivata kako bi zaštitila privredu i građane ističe u ponedeljak

E. B. TALIJAN

29. 10. 2022. u 12:00

MAKSIMALNE dozvoljene cene goriva ostaju iste i narednih dana. Litar benzina BMB 95 na pumpama može da košta najviše 178, a dizela 222 dinara.

ГОРИВО ОСТАЈЕ ЗАМРЗНУТО? Уредба којом је Влада ограничила цене деривата како би заштитила привреду и грађане истиче у понедељак

Foto Shutterstock

Ovo je juče definisalo Ministarstvo trgovine u skladu sa uredbom kojom je Vlada Srbije ograničila cene derivata kako bi ublažila posledice globalne krize na našu privredu i građane. Važenje tog akta ističe u ponedeljak, a kako "Novosti" saznaju očekuje se da će Vlada doneti odluku da se produži njegova primena.

- Velika je neizvesnost na tržištu, i većina zemalja ima neki mehanizam kontrole, pa bi trebalo i mi da ga zadržimo i verovatno će tako biti odlučeno - kaže naš sagovornik.

- To je značajno i zbog privrede i zbog građana.

S druge strane, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), Tomislav Mićović, ističe da bi uredbu trebalo ukinuti. Prema njegovim rečima, cene ne bi divljale i da država nije intervenisala, a ograničenje, kao privremena mera, traje veoma dugo. Zemlje u okruženju, kako dodaje, polako odustaju od toga.

- UNKS se već duže vreme zalaže za ukidanje uredbe, ne zato što bismo enormno podigli cene i na tome zarađivali, nego zato što je u ovim uslovima veoma teško upravljati poslom i obezbediti dovoljne količine goriva - objašnjava Mićović. - Ukidanje urebe bi povećalo i stabilnost snabdevanja, jer bi kompanije mogle lakše da upravljaju svojim poslom, zalihama, kupovinom, prodajom.

On je ocenio da je tržište prilično narušeno i poremećeno, kao i da je uredbom, osim ograničenja cene derivata nafte, propisana i obaveza NIS-a da poljoprivrednim gazdinstvima prodaje dizel po 170 dinara, što je 40 dinara manje od tržišne cene koju određuje država. Ponovo je ukazao da su ukupne fiskalne dažbine u Srbiji i dalje najveće u regionu, i da je zato potpuno logično očekivati da i cene goriva budu među najvišima.

Analitičari širom sveta upozoravaju da se globalna nestašica dizela i naftnih destilata kao što su gasno ulje i lož-ulje, intenzivira. Oko 10 odsto potražnje u Evropskoj uniji i globalno povećano je zato što se derivati nafte koriste i kao energent zbog skupog gasa. U Evropi predviđaju da će dodatni poremećaj u snabdevanju izazvati primena sankcija EU protiv Moskve, koje od 5. decembra propisuju zabranu uvoza ruske sirove nafte morskim putem , a potom i goriva od 5. februara.

Srbija nije izuzeta iz ovog embarga, te neće moći da kupuje crno zlato iz Rusije koje na naše tržište stiže tankerima do Krka, a onda hrvatskim naftovodom "Janaf" do pančevačke rafinerije. NIS će nabavku iz Rusije, zameniti naftom iz drugih izvora.

Poslednjih meseci je ruska bila jeftinija, pa je imala veći udeo u ukupnom uvozu. Izuzeće od sankcija su dobili Mađarska, Slovačka i Češka koje se snabdevaju preko naftovoda "Družba" iz RF i nemaju izlaz na more, pa nisu u mogućnosti da je kupe drugim putem.

Međutim, prema tumačenju stručnjaka Mađarskoj je zabranjeno da prodaje derivate koje dobija od ruske nafte, a to znači da Srbija neće moći više da ih uvozi od svog severnog suseda. Naši stručnjaci smatraju da neće biti nestašice goriva na srpskom tržištu, ali da dopremanje derivata sa udaljenih destinacija povećava troškove naftnih kompanija, a time i cene.

Foto Tanjug

Kako navodi Tomislav Mićović, NIS prerađuje sirovu naftu i dominantno snabdeva Srbiju, ali ne može da zadovolji svu potražnju na našem tržištu. Tako, oko 30 odsto dizela koji se troši kod nas, potiče iz uvoza. Prema rečima, savetnika za energetiku u PKS, Ljubinka Savića, ovo gorivo najviše uvozimo iz zemalja u okruženju, preko ćerki firmi kompanija koje posluju u Srbiji, kao što su "Mol", " OMV", " Lukoil".

- U proteklih šest meseci 37 odsto od ukupnog uvoza dizela stizalo je iz Mađarske, a ostalih 63 procenta iz drugih zemalja - navodi Savić.

- Dakle, ne kupuju se najveće količine u Mađarskoj i to će, ako bude moralo, moći da se zameni nabavkom iz drugih izvora. U istom periodu iz Bugarske smo uvozili 20 odsto, Slovačke 13, Rumunije 10 procenata, a stizale su određene količine i iz Hrvatske, Italije, Grčke..

"JANAF" UVEĆAO PROFIT

HRVATSKI naftovod "Janaf", kojim nafta stiže i u Srbiji, za prvih devet meseci ove godine ostvario je ukupni prihod od 87,84 miliona evra, što je 17,1 odsto više nego u istom periodu lane. "Fajnenšel tajms" u tekstu od ponedeljka navodi da je "Janaf" povećao cene tranzita. Prema nezvaničnim procenama, NIS godišnje ovoj hrvatskoj kompaniji plaća 48 miliona dolara za transport nafte. Podsetimo, Srbija je, posle insistiranja Hrvatske da se našoj zemlji ne dozvoli izuzeće iz evropskog paketa sankcija i transport ruske nafte "Janafom", početkom meseca odlučila da gradi naftovod s Mađarskom, poveže se na "Družbu" i tako diverzifikuje pravce snabdevanja. Vrednost tog projekta bi bila oko 100 miliona evra. O izgradnji tog naftovoda ovih dana piše i britanski portal "oilprajs".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (3)

RUS, OLIMPIJSKI ŠAMPION, ŠOKIRAO SVET: Ovim potezom sludeo one koji dele sankcije Rusima