PREDUZEĆA DOBILA NAJVEĆU PODRŠKU: Poslanici će uskoro razmatrati i završni račun budžeta za prošlu godinu
DRŽAVA je prošle godine trošila uglavnom onako kako je i najavljeno drugim rebalansom budžeta. Pred poslanicima će se uskoro naći završni račun za 2020. godinu.
Foto D. Dozet
U kasu se tada slilo skoro 1.302 milijarde dinara, što je nepun odsto više od plana, ali je dva odsto manje nego godinu pre. Troškovi su dostigli 1.760 milijardi dinara, što je za čak trećinu više nego u 2019. godini. Život sa pandemijom se odslikao u daleko većim subvencijama, ali i nešto manjim prihodima od privrede.
Porez na dohodak građana je doneo 65,9 milijardi dinara, približno planu, ali je to oko 4,6 odsto manje nego godinu pre. Deo obaveza, privrednici su kroz paket podrške, mogli da odlože za ovu i naredne godine.
I poreza na dodatu vrednost nije izneverio očekivanja. Onaj ostvaren u zemlji je bio čak 29 odsto veći nego u 2019. godini, dok je taj priliv od robe iz uvoza smanjen 4,8 odsto u odnosu na raniju godinu. Akcize su malo premašile očekivanja i to pre svega one koje opterećuju duvan i duvanske proizvode. U krizi se izgleda pušilo više, pa je ovaj priliv premašio očekivanja za 4,4 odsto, a 2,5 odsto je premašio iznos iz 2019. godine. Takse su bile izdašnije nego u 2019. godini - pet odsto.
Najveći skok u prihodima, kada se poredi sa godinom pre, stigao je od javnih preduzeća i agencija. Dobit državnih agencija budžetu je donela 3,4 milijarde dinara, što je 37,7 odsto više nego u 2019. godini. Od javnih preduzeća je stiglo 25,2 milijarde dinara - čak 43 odsto više nego godinu pre.
Kada je reč o rashodima, subvencije su daleko nadmašile iznose iz ranijeg perioda.
Iznosile su 270 milijardi dinara i čak 142 odsto su bile veće nego u 2019. Ubedljivo su najviše porasla davanja za privredu. Dostigla su skoro 140 milijardi dinara, pa su za više od 12 puta premašila ona iz 2019. Putevi su dobili 44,6 milijardi dinara dotacija, što je bio rast od čak 146 odsto. Turizam je dobio 4,8 milijardi dinara podrške, što je rast od 253 odsto.
NA ZAPOSLENE SKORO PETINA TROŠKOVA
IZDACI za zaposlene lane su dostigli 326,7 milijardi dinara. Premašili su plan za 1,3 odsto, a godinu pre za osam odsto. Na zaposlene ide 18,6 odsto svih troškova.
Na robu i usluge je potrošeno 123,7 milijardi dinara, sedam odsto svih rashoda.
Rebalansom je, međutim planirano više. Troškovi su "podbacili" 8,6 odsto.
Preporučujemo
VELIKI PROJEKTI: Rusija planira 15 novih postrojenja za retke zemne metale
27. 01. 2026. u 22:45
OVO JE RAZLIKA IZMEĐU ORGANSKOG I VEŠTAČKOG PARADAJZA: Nikada vas više neće prevariti
27. 01. 2026. u 22:00
POSLOVI U VOĆNjAKU PRE KRETANjA VEGETACIJE: Evo šta sve treba da uradite
27. 01. 2026. u 21:58
ODGAJITE ŠARGAREPU BEZ GREŠKE: Tajne koje vam još niko nije otkrio
27. 01. 2026. u 21:35
VUČIĆEVO UPOZORENjE UDARNA VEST U RUSKIM MEDIJIMA: Evropa mora da shvati, Amerika se nikad više neće vratiti
IZJAVA predsednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojoj upozorava da Evropska unija mora da se suoči sa činjenicom da se Sjedinjene Američke Države nikada neće vratiti starom modelu odnosa sa Evropom, objavljena je kao udarna vest na naslovnoj strani svetskog izdanja ruskog portala Sputnjik, kao i na ruskoj agenciji RIA Novosti.
27. 01. 2026. u 07:44
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
GRAD NA RUBU PONORA: Klizišta odnela zemljište ispod kuća na Siciliji - snimci su JEZIVI (VIDEO/FOTO)
KATASTROFALNO nevreme koje je pogodilo jug Italije izazvalo je nezapamćenu štetu, a najkritičnije je na Siciliji, gde se u gradu Nišemiju urušio čak četiri kilometra dug deo litice. Zbog klizišta je više od hiljadu ljudi hitno evakuisano, jer je klizište bukvalno odnelo zemlju ispod kuća.
27. 01. 2026. u 11:26
Komentari (0)