DRŽAVA IZNEVERENIH OČEKIVANJA: Jugoslavijom su najnezadovoljniji bili oni narodi koji su od nje najviše dobili
PRVOG decembra 1918. godine, na mapi Evrope, ucrtana je jedna nova država. Kako će se pokazati za sedam i po decenija, nacionalne grupe koje su u nju ušle (ili su se u njoj, vremenom, formirale) samo su dobijale.
Fotografije: dokumentacije "Novosti", "Borbe", Tanjuga, i "Vikipedije".Arhiva "Književnih novina", SANU i privatna arhiva Žane Perišić
Istoričari, teoretičari društva i države, uglavnom su bili saglasni u oceni da je reč o progresivnom činu.
Formiranje nove države na Balkanu, kako svedoče istoričari, podsticano je višedecenijskim negovanjem jugoslovenske ideje, shvatanjem prema kojem krupne sličnosti meću narodnim grupama Južnih Slovena treba da rezultiraju i grupnim portretom unutar zajedničkog rama.
Jugoslavija je nastala ujedinjavanjem južnoslovenskih, odnosno balkanskih pokrajina podeljenih izmeću dva carstva, turskog i austrougarskog, i dveju slobodnih država. Sasvim potrošeni istorijski kapaciteti dva polufeudalna i birokratizovana carstva, na jednoj strani, nacionalnooslobodilačke energije i istorijski, politički, ekonomski i državni polet Srbije, na drugoj strani, učinili su da se 1. decembar, Dan ujedinjenja, shvati kao prirodan rezultat stogodišnjih težnji Južnih Slovena.
Ipak, pokazalo se i pokazivaće se, tokom istorije, da je ideja o sličnosti jaka samo toliko da se labavo održi ram, a da su razlike do te mere moćne - da će se, sem u retkim trenucima, na grupnom portretu videti uglavnom okrenuta leđa njegovih protagonista. Ili, drugim rečima, čak i ideja o sličnosti, do krajnjih granica nagrizana je praksom svakodnevne nesloge i nestabilnosti. Ta diskrepancija izmeću rama i stvarne slike donela je i tragične godine u jugoslovenskoj istoriji.
U želji da objektivno i kritički doprinese gledanju na poslednje godine jugoslovenske agonije, "Novosti" će u tri naredna dodatka preneti razgovor koji je organizovalo 1988. godine uredništvo "Književnih novina", iz kojeg će se videti sav besmisao optužbi koje stižu iz razbratskih republika, ali i iz dobrog dela civilizovanog sveta, da su srpski intektualci bili međaš i inspiratori raspada ove zemnje.
U razgovoru održanom 8. novembra 1988. godine učestvovali su: Milorad Ekmečić, Vlado Strugar, Čedomir Popov, Dobrica Ćosić, Andrej Mitrović, Slobodan Selenić, Mihailo Marković, Kosta Mihailović, Branko Petranović i Jovan Deretić.
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)