SAČUVATI BLAGO SRBIJE: Kulturno i umetničko nasleđe važno za identitet naroda
MATERIJALNO i nematerijalno blago našeg naroda, bez obzira gde se nalazilo, mora biti zaštićeno kako bi i naredne generacije mogle da se upoznaju sa svojim korenima. U toj riznici nalazi se i kulturno-istorijsko i umetničko nasleđe u Srbiji, ali i van granica naše zemlje.
Foto: V.N.
To je, između ostalog, bila poruka i naučnog skupa "Zaštita kulturnog nasleđa i očuvanje nacionalnog identiteta", koji je održan u Domu omladine Beograd. Pokrovitelj događaja je bilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije - Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, a sve u organizaciji Centra za istraživanje religije i politike i Doma omladine Beograda.
Na skupu je predstavljeno kulturno-istorijsko i umetničko nasleđe Srba u regionu, ali i u Srbiji, s posebnim osvrtom na tehničko-tehnološku zaštitu materijalnog i nematerijalnog kulturnog blaga našeg naroda. Učestvovali su stručnjaci iz različitih naučnih oblasti koji se direktno i indirektno bave problemom zaštite kulturnog nasleđa, sa posebnim akcentom na značaj svesti o nacionalnom identitetu i njegovom očuvanju za buduće generacije.
Učesnici su bili prof. dr Velimir Matanović (međunarodni kulturni centar u Krakovu) koji je govorio na temu istraživanja vizantijsko-srpskog uticaja u Poljskoj, pri čemu je akcenat stavljen na freske manastira u Suprašlu. Protosinđel teolog Danilo Gavranović, upravnik Arhiva eparhije zvorničko-tuzlanske, svoje izlaganje bazirao je na projektu zaštite duhovnog i kulturno-istorijskog nasleđa eparhije zvorničko-tuzlanske. Protojerej mr Zoran Ostojić, sveštenik eparhije budimske, predstavio je umetničko nasleđe te eparhije koje svedoči viševekovno prisustvo srpskog naroda u Mađarskoj.
Ilija Životić, stručnjak za bezbednost i predsednik IPO Srbija, prisutnima je ukazao na problem bezbednosti kulturnog blaga Srba u regionu, dok je Milica Marić Stojanović, iz Narodnog muzeja u Beogradu, govorila o instrumentalnim metodama kao sredstvu za bolje razumevanje i valorizaciju kulturnih dobara. Dr Jana Aleksić, iz Instituta za književnost i umetnost, prisutne je upoznala sa radom i značajem kulturnog radnika Milana Kašanina, a Filip Trajković, iz beogradskog Pedagoškog muzeja, govorio je o značaju dela "Istorija slovenskih naroda" arhimandrita Jovana Rajića, kao mozaiku iz kulturnog blaga Srba i njegovom uticaju na kasnije istoričare u određivanju srpskog nacionalnog identiteta.
Mr Bojana Pavlović, iz Pedagoškog muzeja u Beogradu, govorila je o recentnim metodama zaštite dokumentarnog filma kao likovnog istorijskog izvora od kulturnog, nacionalnog i istorijsko-društvenog značaja.
Preporučujemo
NAJSTARIJIMA DANAS NAJSREĆNIJI DAN: Ovoj grupi građana počinje isplata penzija
10. 12. 2025. u 11:40
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)