SAČUVATI BLAGO SRBIJE: Kulturno i umetničko nasleđe važno za identitet naroda

Д.С.

18. 12. 2020. u 12:37

MATERIJALNO i nematerijalno blago našeg naroda, bez obzira gde se nalazilo, mora biti zaštićeno kako bi i naredne generacije mogle da se upoznaju sa svojim korenima. U toj riznici nalazi se i kulturno-istorijsko i umetničko nasleđe u Srbiji, ali i van granica naše zemlje.

САЧУВАТИ БЛАГО СРБИЈЕ: Културно и уметничко наслеђе важно за идентитет народа

Foto: V.N.

To je, između ostalog, bila poruka i naučnog skupa "Zaštita kulturnog nasleđa i očuvanje nacionalnog identiteta", koji je održan u Domu omladine Beograd. Pokrovitelj događaja je bilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije - Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, a sve u organizaciji Centra za istraživanje religije i politike i Doma omladine Beograda.

Na skupu je predstavljeno kulturno-istorijsko i umetničko nasleđe Srba u regionu, ali i u Srbiji, s posebnim osvrtom na tehničko-tehnološku zaštitu materijalnog i nematerijalnog kulturnog blaga našeg naroda. Učestvovali su stručnjaci iz različitih naučnih oblasti koji se direktno i indirektno bave problemom zaštite kulturnog nasleđa, sa posebnim akcentom na značaj svesti o nacionalnom identitetu i njegovom očuvanju za buduće generacije.

Učesnici su bili prof. dr Velimir Matanović (međunarodni kulturni centar u Krakovu) koji je govorio na temu istraživanja vizantijsko-srpskog uticaja u Poljskoj, pri čemu je akcenat stavljen na freske manastira u Suprašlu. Protosinđel teolog Danilo Gavranović, upravnik Arhiva eparhije zvorničko-tuzlanske, svoje izlaganje bazirao je na projektu zaštite duhovnog i kulturno-istorijskog nasleđa eparhije zvorničko-tuzlanske. Protojerej mr Zoran Ostojić, sveštenik eparhije budimske, predstavio je umetničko nasleđe te eparhije koje svedoči viševekovno prisustvo srpskog naroda u Mađarskoj.

Ilija Životić, stručnjak za bezbednost i predsednik IPO Srbija, prisutnima je ukazao na problem bezbednosti kulturnog blaga Srba u regionu, dok je Milica Marić Stojanović, iz Narodnog muzeja u Beogradu, govorila o instrumentalnim metodama kao sredstvu za bolje razumevanje i valorizaciju kulturnih dobara. Dr Jana Aleksić, iz Instituta za književnost i umetnost, prisutne je upoznala sa radom i značajem kulturnog radnika Milana Kašanina, a Filip Trajković, iz beogradskog Pedagoškog muzeja, govorio je o značaju dela "Istorija slovenskih naroda" arhimandrita Jovana Rajića, kao mozaiku iz kulturnog blaga Srba i njegovom uticaju na kasnije istoričare u određivanju srpskog nacionalnog identiteta.

Mr Bojana Pavlović, iz Pedagoškog muzeja u Beogradu, govorila je o recentnim metodama zaštite dokumentarnog filma kao likovnog istorijskog izvora od kulturnog, nacionalnog i istorijsko-društvenog značaja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?