ZAUSTAVLJEN DAH I "ZAROBLJENI" POGLEDI: Pod kupolom svetinje na Vračaru vernicia su prvi put s divljenjem gledali mozaike
IMPRESIVNI mozaik Hrama Svetog Save na Vračaru vernici su juče mogli da vide prvi put. Obeležavanje praznika Svete Petke bio je povod da se pod 15.000 kvadrata dela ruskih mozaičara i domaćih građevinara, okupe vernici iz prestonice ali i iz drugih krajeva Srbije. Samo tokom prepodneva bilo ih je nekoliko hiljada.
Foto N. Skenderija
Ispred dveri vračarske svetinje, poštujući epidemiološke mere, strpljivo, u tišini, čekali su u redu da vide lepotu o kojoj se ovih dana mnogo govori. Čekanje su listom iskoristili da pripreme mobilne telefone kako bi zabeleži "zlatni prizor". A, unutra su ostajali bez daha. Pogledi su bili uprti nagore, levo, desno... Svuda sjaj - na zidovima Hrama i u zadivljenim očima posetilaca. Najveći utisak na vernike, kako su nam kazali, ostavili su grandiozni mozaici iz kupola koji prikazuju Bogoricu s Hristom i Hrista Pantokratora.
- Kažu da je ugrađeno 50 miliona komadića stakla i kamena - priča Jadranka M. iz Novog Sada. - Nemam reči kojima bih opisala lepotu Hrama. Srećna sam što sam iskoristila priliku da dođem i da vidim unutrašnjost. Verujem da je naš Hram jedinstven u Evropi.
Pogledi vernika dugo su ostajali "zarobljeni" na novozavetnim prikazima Vaskrsenja, Rođenja Hristovog, Uspenja Bogorodice... Sa monumentalne predstave Stvaranja sveta, Vaznesenja u glavnoj kupoli...
Foto N. Skenderija
- Nisam očekivala da će ovako moćno da izgleda. Zaista sam oduševljena. Došla sam samo da vidim mozaik i mislim da je gotovo nestvaran za naše podneblje. Treba da budemo srećni što imamo ovakav hram - utisak je jedne Beograđanke.
Njen sugrađanin, iskreno nas savetuje da čuvamo tradiciju i da se poklonimo veri. Tako ćemo, kaže, uspeti da u zajedništvu ostvarimo nacionalne ciljeve.
Sa istim strpljenjem i verom u srcu, hiljade vernika se juče, tradicionalno, pomolilo Svetoj Petki u Crkvi Ružici na Kalemegdanu. Sati stajanja vredeli su gutljaja vode sa izvora svetiteljke, za koju se veruje da je čudotvorna.
- Svake godine na ovaj dan nešto me povuče da dođem - kaže nam Gordana Ljubojević, penzionerka iz Beograda, ne skrivajući suze u očima koje se jedino i vide ispod maske, i pokazujući nam na štap uz pomoć kojeg uspeva da se kreće. - Sveta Petka mi mnogo znači. Vera mi pomaže da prevaziđem bolest. Zapalila sam sveću, dala prilog i sada čekam na molitvu. To što sam danas ovde dokaz je da je i vera lekovita.
Vladimir Vignjević godinama je u koloni što vodi do izvora. Prema njegovim rečima, red je ogroman ako se uzme u obzir aktuelna epidemiološka situacija, ali dvostruko manji nego prošle godine. Distancu je nemoguće bilo ispoštovati, ali ljudi su jedni druge opominjali da se paze. Ko nije imao masku, mogao je da je kupi kod đakona. Bila su obezbeđena i sredstva za dezinfekciju...
Foto N. Skenderija
IKONOSTAS
IAKO su najveći poslovi na ukrašavanju Hrama završeni, neimari neprestano rade. Ni juče nisu praznovali, jer privode kraju radove na glavnom ikonostasu. Izrađen je od čak 87 tona italijanskog mermera i 15 tona čelika.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)