ZORAN AVRAMOVIĆ, SOCIOLOG: Funkcionalni jezik ne sme da potisne srpski
REČIMA Vuka Karadžića: "U svakoj se knjizi gleda na dvije stvari: na stvar o kojoj se piše i na jezik kojim se piše" - ni danas nema šta da se doda. Ovo je posebno značajno u douniverzitetskom obrazovnom sistemu: udžbenik je programski pisana knjiga koja je namenjena učenju u školi. Ta knjiga služi kao izvor znanja, ali i nastavno sredstvo; čuvar kulturnih vrednosti i podesno sredstvo za oblikovanje nacionalnog identiteta.
Foto Ž. Knežević
Udžbenik treba da uskladi normativni i funkcionalni jezik. U pogledu stila udžbeničkog teksta prednost se daje autorovoj sposobnosti za jezik i stil. Pisac udžbenika koristi jezičke mogućnosti prema vlastitoj jezičkoj kulturi, pedagoškoj, psihološkoj, društvenoj obrazovanosti. U tom smislu nije samo udžbenik za srpski jezik i pismo značajan za razvoj jezičke kulture već udžbenici iz svih predmeta.
Od izbora reči i načina njihovog komponovanja zavisi uspeh stila. Ovaj prvi korak stilskog oblikovanja udžbenika utiče na pojmovnu i afektivnu vrednost jezičkih izraza: izbor reči, pismo, stručni termini, vrsta rečenice, grafičko-likovna oprema itd.
Tradicionalni srpski udžbenik suočava se sa tri izazova. Nastupilo je doba informaciono komunikacionih tehnologija (IKT) koje menja saznajne sadržaje predmeta, metodičko oblikovanje građe, jezik i pismo. Širi se upotreba digatalnog i E-udžbenika; širi se nov način čitanja: IKT jezik, stil, rečenice, uloga nastavnika, moć vladanja sobom, slušanje. Novi udžbenici su multimedijalni i interaktivni (filmovi, animacije, audio i video materijali). Da li srpski jezik i pismo gube onaj značaj koji su imali u papirnom izdanju? Da li u novoj tehnologiji udžbenika dominira funkcionalni jezik? Kako oblikovati različite predmete, npr. istorija, fizika, geografija...
Drugi izazov je višestrano ugrožavanje srpskog jezika i pisma. Identitet jezika komponuju sledeći elementi: ime jezika, govor sa dijalektima, rečnik, pravopis, gramatika, pismo. Pretnje identitetu o kome je reč dolaze iz više pravaca: globalizacijski talas zapljuskuje latinicom; jugoslovensko nasleđe u srpskom jeziku još je žilavo. Pre desetak godina koristili su se udžbenici srpskog jezika za osnovnu školu u kojima se afirmisao srpsko-hravatski jezik a uz to i da su srpski, hrvatski i bošnjačka književni jezici. Tu su i mediji, elektronski i štampani koji su pretežno latinični. A ni javna briga za srpski jezik i pismo nije velika.
Treći izazov je strogi EU nadzor. Na izmenu Zakona o udžbenicima po kome bi državni izdavač objavljivao nacionalne udžbenike iz srpskog jezika, sveta oko nas, muzičkog, istorije, geografije, reagovala je evropska komesarka za proširenje Marte Kos izjavom da Evropska komisija i ona "sa velikom pažnjom prate razvoj događaja" kada je reč o izmenama Zakona o udžbenicima i da je "lično pokrenula to pitanje pred srpskim vlastima". Nije prvi put da EU brani donošnje zakona o udžbenicima. Pre deset godina, pisac ovih redova je svedok pritiska EU predstavnika i nekih stranih izdavača da se povuče zakon o udžbenicima koji je prošao sve procedure usvajanja i zaustavljen na poslednjoj stepenici.
Dakle, Srbija nije članica EU ali kada su u pitanju identitetski udžbenici koje treba osporiti, jezik i pismo, kao da jeste. Kako imenovati pritiske na ono što je biće postojanja jednog naroda? Zašto bi onda čudilo odsustva entuzijazma kod građana Srbije za upisivanje u članstvo ovog evropskog saveza država?
Izazovi su tu, a borba za identitetske vrednosti i srpski jezik se nastavlja.
Preporučujemo
SAMIT ZDRAVLjA ODRŽAN U KRUŠEVCU: Okupljeno preko 70 panelista u dva dana
24. 01. 2026. u 09:48
POŽAR U NOVOM PAZARU SE ŠIRI VELIKOM BRZINOM: Sve raspoložive snage na terenu (VIDEO)
24. 01. 2026. u 08:21
JOŠ 14 ZDRAVSTVENIH RADNIKA VRATILO SE U SRBIJU: "Nigde nije kao kod svoje kuće"
24. 01. 2026. u 08:15
"SVEOPŠTI RAT" Stiglo veliko upozorenje Americi
VISOKI iranski zvaničnik upozorio je da će svaki napad na njegovu zemlju biti smatran „sveopštim ratom“ dok se američka udarna grupa nosača aviona približava regionu.
24. 01. 2026. u 09:31
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
NAJSTARIJI JUGOSLOVEN: Doživeo 132, izrasli mu treći zubi
U AKCIJI nekdašnje revije Yugo papir “Tražimo najstarijeg Jugoslovena“ 1978. godine novinari su se zaputili u selo Oraš Planje udaljeno od Tešnja desetak kilometara, gde je živeo Meho Hadžić.
23. 01. 2026. u 16:47
Komentari (0)