POSAO IH ČEKA DOK UČE KINESKI: Na odseku za orijentalistiku na Filološkom fakultetu popunjena sva mesta
STUDIJSKE grupe na odseku za orijentalistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu su među najpoželjniima kod novih generacija.
Foto Z. Jovanović
Da srednjoškolci vole da studiraju jezike koji se govore na Dalekom istoku pokazuje i podatak da su upisne kvote na odsecima za kineski i japanski jezik popunjene već u prvom upisnom roku, dok je na odsecima za arapski i turski preostalo vrlo malo mesta i to za samofinansiranje i ona su popunjena u ovom, drugom upisnom roku.
Tako će u ovoj školskoj godini kineski jezik studirati 26 akademaca na budžetu i 24 samofinasirajuća, a japanski njih 28 na budžetu i 27 koji će sami plaćati školovanje. O trošku države školovaće se 28 turkologa, dok će sedmoro plaćati školovanje, a na odsek za arapski upisana su 24 budžetska i četvoro samofinansirajućih studenata.
Upravnik katedre za orijentalistiku profesor dr Ema Petrović objašnjavajući zbog čega mladi rado biraju ove studije, navodi sledeće razloge:
- Filološki fakultet u Beogradu ima najbolju školu orijentalistike na Balakanu, zatim potražnja za ovim stručnjacima na tržištu je velika, a tu su i stipendije koje daju Kina i Japan. Zbog toga vlada veliko interesovanje, pa se kod nas upisuju i studenti iz bivših jugoslovenskih republika, najviše iz Crne Gore i BiH, ali neretko i iz Makedonije, Hrvatske i Slovenije.
Ova profesorka ističe da su akademci nakon što završe studije potpuno spremni za brojne izazove i celu paletu zanimanja, a to znači da su im mogućnosti da se zaposle ogromne.
Katedra otvorena pre 100 godina
Profesor dr Ema Petrović ističe da Katedra za turski i arapski jezik sledeće godine obeležava 100 godina postojanja i to je najastarija orijentalna katedra u jugoistočnoj Evropi.
- Osnovana je 1926. godine, a njen osnivač je dr Fehim Bajraktarević, bečki student i doktorand. On je 1925. godine na poziv Bogdana Popovića, došao na Filozofski fakultet u Beogradu i na Katedri za svetsku književnost počeo da predaje persijsku književnost i turski jezik. Samo godinu dana kasnije osnovao je i samostalni Seminar za orijentalnu filologiju - pojašnjava ova profesorka.
- Veliko je tržište, posebno kada je reč o kineskom jeziku - kaže naša sagovornica. - Brojne firme zapošljavaju mnogo mladih ljudi koji znaju kineski jezik i daju im dobre plate koje su znatno više od beogradske prosečne zarade, a i tri puta veće od minimalca u Srbiji. Takođe, te kineske firme znaju da će dobiti stručnjake koji imaju odličnu osnovu i potencijal da se brzo uključe u rad firme.
Kada je reč o studijama japanskog jezika, upisuju ih deca koju izuzetno zanima japanska anime kultura i to su najčešće srednjoškolci koji hoće isključivo to da studiraju i ništa drugo.
Profesor Ema Petrović ističe da Kina i Japan daju dobre stipendije, naročito za master i doktorske studije, pa studenti imaju mogućnost i da "uživo" uče jezik i upoznaju kulturu.
- Mnogi ostanu tamo, ili odu na neko drugo mesto jer su traženi u celom svetu, pošto sa našeg fakulteta ponesu dobro znanje koje dopune u zemlji čiji jezik uče. Zapošljavaju se u Evropi, SAD, Hongkongu, Emiratima, Singapuru...- navodi prof. Petrović.
Veliko je intesovanje i za jezike Bliskog istoka, pa i na katedrama za turki i arapski nemaju brigu oko toga da li će prilikom upisa biti popunjene. I turska vlada daje dobre stipendije, pa je tako pre dve godine 30 studenata pohađalo letnju školu u Turskoj.
Osim toga, na orijentalistici se fakultativno mogu slušati persijski jezik, korejski i azerbejdžanski, u trajanju od po četiri semestra, a prof. Ema Petrović kaže da je intersovanje i za njih veliko.
- Korejska vlada šalje nastavnike koji drže besplatne časove, a intersovanje je mnogo veće nego što nastavnici mogu da postignu, stotine mladih godišnje dolazi jer ih interesuje korejska pop kultura, a i Koreja daje odlične stipendije za učenje njihovog jezika - navodi ova profesorka.
Inače, za studije orijentalistike na prijemnom se polaže srpski jezik i jedan strani jezik, najčešće engleski.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)