BOKA LEGAT ISTORIJSKOG I KULTURNOG BIĆA SRBA: Novi izazovi za očuvanje vekovne samosvojnosti
BOKA Kotorska, ne samo po stihovima pesnika „čudim se suncu, kako može zaći, kad lepote ove nigde neće naći“, koji su joj podarili neponovljive stihove zbog njene fascinantne prirodne lepote, nego i po svom istorijskom nasleđu zaslužuje da joj se posveti svaka pažnja u političkom, administrativnom, privrednom, kulturnom, i istorijskom smislu.
Ona predstavlja retki biser i svedočanstvo, uz sve izazove kojima su bili izloženi preci njenih sadašnjih, još uvek preovlađujućih starosedelaca, kako se uz čvrstu veru i samopouzdanje u svoju državotvornost, narodnosnu i kulturološku samobitnost i neupitnu istorijsku pripadnost, može ostati svoj, autohton i autentičan, ispuniti svoja istorijska misija, izboriti i dočekati sloboda, i ponovo živeti u svojoj vlastitoj državi sa svojim narodom.
SVOJU samosvojnosti Boka je tokom prve polovine 19. veka najjasnije izrazila kroz dva istorijska događaja: Skupštinom u Dobroti 1813. kada je doneta odluka o ujedinjenju sa Crnom Gorom i Odgovorom bokokotorskih opština sa Skupštine u Prčanju Hrvatsko-slavonskom saboru u Zagrebu 1848. godine
To je njena tekovina. To je njen autentični istorijski legat. To se mora, i znati i poštovati i održati. Ni više, ali i ništa manje. Zato, nikakvo prekrajanje granica, nove geopolitičke okolnosti i usklađivanje sa novim „naprednim“ ideologijama i vrednostima, ne mogu biti opravdanje da Bokelji ponovo budu vraćeni na početak borbe za potvrđivanje vlastite političke, nacionalne i kulturno-istorijske samobitnosti.
Preporučujemo
NOVINE KOJE SU SE ČITALE UŠIMA: Letopis o vremenu kada su novinari pisali između redova
22. 10. 2023. u 07:00
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00 >> 07:55
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu
AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?
27. 04. 2024. u 07:00
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (0)