IZ PUSTINJE BEŽE U SRBIJU: Sve više ekoloških izbeglica zbog klimatskih promena i nedostatka vode utočište traži u našoj zemlji

V.C.S.

06. 03. 2023. u 12:40

PORED uobičajenih migranata, koji beže od ratnih sukoba ili idu u potragu za boljim životom, u Srbiju sve više dolaze - ekološke izbeglice.

ИЗ ПУСТИЊЕ БЕЖЕ У СРБИЈУ: Све више еколошких избеглица због климатских промена и недостатка воде уточиште тражи у нашој земљи

FOTO: Arhiva novosti

Oni produžavaju dalje, a Ujedinjene nacije upozoravaju da bi broj ljudi kojima je potrebna pomoć zbog klimatskih katastrofa mogao do 2050. godine u svetu da poraste na 200 miliona godišnje - duplo više nego danas.

Ovi ljudi beže iz krajeva podložnih ekstremnim vremenskim prilikama, kao što su poplave ili cikloni, ali i suša, zbog čega se širi pustinja. U UN konstatuju da klimatske promene povećavaju siromaštvo, nestabilnost i kretanje ljudi. Zbog smanjenja resursa izbija nasilje, a čak i ako se uspostavi mir, oni nemaju gde da se vrate jer su te oblasti nenastanjive.

FOTO: Arhiva novosti

Migranti iz Avganistana

Izbeglice i migranti koji borave u državnim kapacitetima u Srbiji evidentiraju se po nacionalnosti i polu, a ne po osnovu napuštanja matične zemlje. Zato nema preciznih podataka koliko je onih koji su pobegli iz ekoloških razloga, kažu Anja Stefanović, koordinatorka Programa za azil i migracije Beogradskog centra za ljudska prava, i Marko Štambuk, advokat. Oni su se ipak sretali sa osobama različitih nacionalnosti čiji se odlazak iz države porekla zasnivao na posledicama klimatskih promena.

PREPLAVILI TUNIS I TURSKU

I RADOŠ Đurović iz Centra za pomoć i podršku tražiocima azila potvrđuje da ekološki migranti mahom potiču iz supsaharske Afrike i delova u kojima se širi pustinja. Za sada ih najviše ima u Tunisu, Egiptu i Turskoj.

Kao primer navode Avganistan, gde besne sukobi, ali koji pogađaju i strahovite suše. Najveći broj onih koji borave u prihvatnim i centrima za azil u Srbiji dolazi upravo iz ove države. Prema zvaničnim podacima, samo u prošloj godini 1.452 Avganistanaca izrazilo je nameru da traži azil.

- Imamo prilike da pomažemo i pripadnicima etničke grupe Rohindža, koja je ugrožena i opasnostima prouzrokovanim klimatskim promenama - kažu Stefanović i Štambuk. - Konvencija o statusu izbeglica iz 1951. godine ne prepoznaje ekološke izbeglice. Ipak, okolnosti su danas drugačije nego u vreme usvajanja tog dokumenta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA GLEDA I NE VERUJE: Evo šta će Belorusija da uradi zbog EURO 2024