STRANI RADNICI ĆE PODMLADITI SRBIJU: Kakva je budućnost planete zemlje, koja će 15. novembra dostići osam milijardi stanovnika

V. Crnjanski Spasojević

13. 11. 2022. u 11:00

OSMOMILIJARDITI stanovnik Zemlje, prema očekivanjima Odeljenja za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija, rodiće se 15. novembra.

СТРАНИ РАДНИЦИ ЋЕ ПОДМЛАДИТИ СРБИЈУ: Каква је будућност планете земље, која ће 15. новембра достићи осам милијарди становника

Foto Shutterstock

Prema tim projekcijama, demografska mapa sveta promeniće se već za dve-tri decenije, a Indija će do kraja 2023. prestići Kinu kao najmnogoljudnija zemlja sveta.

Isti izvor dodaje da svetska populacija trenutno raste najsporijom stopom od 1950. godine i da bi mogla dostići oko 8,5 milijardi 2030. i 9,7 milijardi 2050. godine. Vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi očekuje se u 2080-im.

Može li planeta da izdrži ovakav rast i gde je tu mesto Srbije? Kako će za dve ili tri decenije izgledati naša "demografska krvna slika"?

- Što se tiče sveta, pokazalo se da ranija predviđanja kako Zemlja neće moći da izdrži prenaseljenost koja joj preti, nisu opravdana - kaže demograf Ivan Marinković iz Instituta društvenih nauka. - Ne možemo očekivati da svetsko stanovništvo unedogled progresivno raste i svedoci smo postepene stagnacije, pa smanjivanja. U naredne tri decenije stope rasta će dodatno pasti. U državama u kojima je stopa rađanja bila visoka, reprodukcija će se smanjiti ispod proste, odnosno ispod dva deteta. Mahom je reč o nekim azijskim i afričkim zemljama. One još neće gubiti stanovništvo jer su mlade, ali će se to odraziti na ukupnu svetsku populaciju.

Foto N. Skenderija

Prema Marinkovićevim rečima, s vremenom će i one ući u depopulacioni trend. A generalni pad stope fertiliteta povezan je sa globalnim rastom ekonomije i obrazovanjem žena i uključivanjem u privredu. Visok stepen reprodukcije karakterističan je za nerazvijene zemlje i one u kojima su prava žena na niskom nivou. Pošto je u svetu porasla potražnja za radnom snagom, više ne mogu da rade samo muškarci. Kako objašnjava naš sagovornik, u posao su se odavno uključile i žene, a one koje rade ne mogu da rađaju i odgajaju po četvoro ili šestoro dece. One za to više nemaju ni potrebnu "logistiku", jer ljudi najčešće više ne žive u velikim porodičnim zajednicama, tj. zadrugama, kao što je nekada bilo uobičajeno.

Foto V. Crnjanski

dr Petar Vasić

Demograf dr Petar Vasić sa Geografskog fakulteta naglašava da je pitanje optimuma stanovništva oduvek zaokupljalo naučnike i da su se teorije i prognoze s vremenom menjale, ali je činjenica da se od 1950. svetska populacija povećala za 2,7 puta, s tim što je rast sve sporiji. Tako je više vremena bilo potrebno da broj "skoči" sa sedam na osam milijardi, nego sa pet na šest.

- Ono što opterećuje planetu nije broj stanovnika, jer on u tom pritisku učestvuje samo sa trećinom. Daleko veći pritisak, čak dve trećine ukupnog pritiska na Zemlju, čini potrošnja. Jedan stanovnik danas troši mnogo više nego ranije i dalje progresivno povećanje potrošnje moglo bi da bude sporno po budućnost - objašnjava Vasić.

Ipak, kada sve uzmemo u obzir, planeta će izdržati broj stanovnika predviđen polovinom ovog veka. Što se tiče Srbije, ona je u višedecenijskoj depopulaciji i kada je u pitanju prirodni priraštaj, odnosno broj rođenih i umrlih, i kada je u pitanju migracioni saldo. Međutim, osim što radna snaga odlazi iz zemlje, činjenica je da strani radnici već neko vreme i dolaze, donekle popunjavajući tražnju za nedostajućim profilima kao što su građevina ili saobraćaj.

- I mi postajemo imigraciona zemlja, kao zemlje Zapada, i to je dobro, jer kada bismo se zatvorili, privreda ne bi rasla. Uvoz mlade radne snage jeste rešenje i razvijene evropske zemlje su to davno shvatile - objašnjava Marinković.

Jedan deo ovih ljudi, na primer, Rusi i Ukrajinci, koji su došli u Srbiju otkad je počeo sukob ovih zemalja, ovde će i ostati. Svi oni će neminovno doneti deo svoje kulture i društvo će se menjati.

Slična je priča u celoj Istočnoj Evropi, koja jedina u svetskim razmerama ima toliku stopu depopulacije. Za razvijene zemlje je karakteristična niska stopa fertiliteta, ali zato imaju veliki broj useljavanja. Latinska Amerika i Azija imaju visok stepen iseljavanja, ali i dalje i visok prirodni priraštaj. Jedino je u Istočnoj Evropi i jedno i drugo nisko.

Foto A. Stanković

Budući da veliki broj stranaca koji kod nas dolaze da rade nisu visokoobrazovani, da bismo zadržali određeni stepen obrazovanosti građana, po Marinkovićevim rečima, moraćemo više da ulažemo u prosvetu, nauku i kulturu. Obrazovni prosek mogli bi da nam dignu i Rusi i Ukrajinci, budući da je kod nas došlo dosta đaka, studenata, IT stručnjaka... Za očekivati je da se u izvesnoj meri ponovi situacija posle Oktobarske revolucije, kada su "beli" Rusi u Srbiju, osim ruske salate, doneli i balet, sjajne arhitekte, muzičare i slikare.

I Vasić dodaje da će se demografska slika u zemlji promeniti, posebno s obzirom na činjenicu da jedino Romi, Bošnjaci i Albanci imaju pozitivni prirodni priraštaj. Demografi procenjuju da je u Preševu i Bujanovcu, između 2002. i 2022, zabeležen porast stanovništva za 70 odsto, a popis će pokazati koliko ima onih koji se zvanično izjašnjavaju kao Romi.

- Na prošlom popisu ih je bilo oko 143.000, plus oni koji su se izjasnili kao Srbi, Jugosloveni, Egipćani. Procene demografa su da bi sada moglo da ih bude ukupno oko 800.000, s tim što udruženja Roma najavljuju potencijalno nezadovoljstvo ukoliko se bar pola miliona ne izjasne kao Romi - kaže Vasić.

 

PORAST U OSAM DRŽAVA

DOK je pad plodnosti primećen u nekoliko razvijenih zemalja, kako kažu u UN, porast stanovništva koji se očekuje u narednim decenijama biće koncentrisan u osam država. To su Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Indija, Nigerija, Pakistan, Filipini i Tanzanija.

BONUS - NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (3)

Donorstvo je herojstvo