RUSKO SELO, A KUĆA AMERIČKA: Sever Banata veran svedok naseljavanja Vojvodine posle Velikog rata

Рада Шегрт

27. 03. 2022. u 05:00

ZBOG stila gradnje, enterijera, pokućstva i alata koji su u njoj nađeni, jedna porodična kuća u Ruskom Selu kod Kikinde posebno je zanimljiva istoričarima iz Muzeja Vojvodine u Novom Sadu.

РУСКО СЕЛО, А КУЋА АМЕРИЧКА: Север Баната веран сведок насељавања Војводине после Великог рата

Kuća Krajinovića izgrađena od cigala, Foto R. Šegrt

Ona svedoči o kolonistima iz dinarskih krajeva koji su u ravnicu došli posle Prvog svetskog rata i njihovom razvoju u novoj sredini. Reč je o kući Mileta Krajinovića, koja je građena po uzoru na one u Americi, a iz te daleke zemlje na sever Banata doneti su i mnogobrojni predmeti i alati, koji se ne mogu naći ni u jednom drugom mestu koje su naselili kolonisti. Zbog toga bi ova kuća mogla da postane i neka vrsta otvorenog muzeja.

Sve to predstavljeno je i rečeno na izložbi "Strma ravnica" koja je do 10. aprila otvorena u kikindskom Narodnom muzeju. Bogata ruskoselska zbirka sada je prvi put prikazana.

- Veoma je važno što je porodica Krajinović sačuvala te predmete od zaborava. Našli smo ih u kući i na tavanu. Pronašli smo prelepe sanduke donete iz Amerike i alate iz kompletne stolarske i kolarske radionice. Većina je, takođe, doneta iz Amerike. Kuća je urađena u američkom stilu, zidana je od cigle i sastoji se od hodnika i četiri sobe.

Foto R. Šegrt

Zanimljivo je da se iz hodnika ulazi u svaku sobu posebno, što je američki način organizacije prostora. I prozori i kvake na vratima su doneti iz Amerike - detaljno je opisao Bogdan Šekarić, savetnik u Muzeju Vojvodine,

Kuća gorštaka Krajinovića, sa američkim ukusom i stilom, iznenadila je istoričare koji ovako nešto nisu videli ni u jednom od 30 naselja u Vojvodini koje su posetili.

Očekivali su brvnaru, nalik onima u kamenitim predelima Bosanske Krajine, Like, Banije, Korduna, a zatekli nešto sasvim drugo.

- Ti predmeti su novo svedočanstvo, oni menjaju sve predrasude koje imamo o tim ljudima i njihovoj kulturi. To su ljudi koji su iz Amerike doneli znatan kapital, tehnologiju i sve ono što Vojvodina do tada nije poznavala. Mile Krajinović došao je iz Amerike 1923. godine. Tamo je radio u Dulutu u državi Minesoti. Po dolasku u Rusko Selo postaje jedan od najuglednijih domaćina. Bio je stolar po struci, a kuću je izgradio na način koji nije bio tipičan za vojvođanska sela. Njegov sin Đorđe radio je u selu kao kolar. Zanat je izučio od lokalnog Nemca, majstora Kruka - navodi Šekarić.

Dimitrije Mihajlović, Milan Micić, Bogdan Šekarić, Foto Narodni muzej Kikinda

Izložba "Strma ravnica" nastala je povodom sto godina od kolonizacije Vojvodine 1921, a autor, pored Bogdana Šekarića je i kustos, istoričar Dimitrije Mihajlović. Postavka je povezana sa dobrovoljcima iz Prvog svetskog rata koji su imali pravo da od tadašnje kraljevine potražuju zemlju.

- Vojvodinu je tada masovno kolonizovalo stanovništvo iz dinarskih krajeva, njih ukupno 100.000. Pravo na zemlju imali su dobrovoljci, po osam jutara i 1,37 hvati, zatim Srbi iz ravničarskih krajeva, Slavonije, Baranje, Srema, Banata i Bačke, kao i stanovništvo pograničnih i drugih mesta Mađarske i Rumunije. Oni su dobijali po pet jutara. Tako je osnovano 91 naselje. Izložba se odnosi na Prvi svetski rat, deo na samu kolonizaciju, a predstavljeno je i veliko stradanje kolonista u Drugom svetskom ratu. Preživeli su golgotu, slati su u logor Šarvar, u Bačkoj ih je masovno ubijala mađarska vojska. Ova postavka pokušava da prikaže život kolonista u Vojvodini od dolaska, njihovo prilagođavanje, razvitak, ono novo što su donosili, koje su navike menjali, kroz kakve napore i izazove su prolazili - objašnjava Mihajlović.

Autori kažu da je njihova "Strma ravnica" ona ravnica po kojoj su pre jednog veka hodali, kopali, sadili i živeli srpski dobrovoljci, kolonisti Vojvodine. Izložba je njihova neispričana priča.

ŽIVOT NA LEDINI

ISTORIČAR dr Milan Micić, sekretar Matice srpske, u knjizi "Kuća i hleb -kolonistička porodica 1921-1941" govori da kolonisti koji su u Vojvodinu došli posle Prvog svetskog rata nisu dobijali kuće, već su ih sami gradili.

- Nisu dobili ni zemlju u vlasništvo, već tek kasnije. To naseljavanje bilo je najneuslovnije. To je bila dinarska i ravničarska kolonizacija od koje je nastalo oko 90 naselja, zavičajno izmešanih - navodi Micić.

Foto R. Šegrt

ALAT ZA RADIONICE

STOLAR Mile Krajinović iz Amerike je doneo alat iz tridesetih godina 20. veka:

maklice, odnosno pođeljače, burgije za drvo, stolarsko rende, dleto, metar, tri francuska ključa različitih proizvođača, makaze za razmetanje zubaca testere, šestar, ručnu testeru i saračku stegu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
IRANCI TVRDE - NETANJAHU JE UBIJEN: Šta se desilo Bibiju? Prvi put od početka rata i Iranci izađite na ulice

IRANCI TVRDE - NETANJAHU JE UBIJEN: Šta se desilo Bibiju? Prvi put od početka rata i "Iranci izađite na ulice"

SPEKULACIJE o navodnoj smrti izraelskog premijera Benjamina Netanijahua pojavile su se juče na društvenim mrežama, a preneo ih je hebrejski veb-sajt iranske novinske agencije Tasnim. Šta se s njim dogodilo - odgovor je stigao dan kasnije. Živ je i zdrav i kako poručuje na prvoj konferenciji od početka rata - spreman je da borbe privede kraju.

12. 03. 2026. u 22:29 >> 22:37

Komentari (1)

Addiko Bank Srbija ostvarila rekordne rezultate i sprovela sveobuhvatnu transformaciju poslovanja