SRPSKI FOLKLORAŠI "IZAŠLI" IZ KORONE: U lepoj zemlji potomaka Gala aktivna četiri srpska umetnička društva

V. N.

27. 02. 2022. u 13:30

DUGA je i bogata tradicija srpskog folklora u Francuskoj. U državi kojoj više od veka gravitiraju generacije naših pečalbara, s pažnjom su negovane i tradicije donete iz postojbine. Tako je to i danas.

СРПСКИ ФОЛКЛОРАШИ ИЗАШЛИ ИЗ КОРОНЕ: У лепој земљи потомака Гала активна четири српска уметничка друштва

KUD "Biseri", Foto Privatna arhiva

U zemlji potomaka Gala trenutno su aktivna četiri srpska folklorna društva. Donedavno ih je bilo sedam, ali je korona usporila rad nekih od njih. Bilo ih je, nekada, i više, ali se, ipak, s ponosom može istaći da je interesovanje i dalje veliko.

Nekoliko stotina dece i odraslih i danas, s ljubavlju, u opancima, s jelekom, šajkačom i tokama, prepliće korake u srpskom kolu koje je Unesko, sa sedištem u ovom gradu, 2017. godine uvrstio na svetsku listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Nošnje je, u jednom trenutku, umelo da obuče i hiljadu francuskih Srba.

- Odziv je, pre svega u Parizu, iznenađujuće veliki. Radimo na očuvanju naše tradicije i ponosni smo na to. Sada već imamo i decu četvrte generacije - ističe za "Novosti" predsednik Saveza srpskog folklora u Francuskoj Bojan Stefanović.

Savez je osnovan 2015, da bi koordinirao radom svih udruženja.

- Glavna nam je funkcija da delujemo na ujedinjenju društava, da rade zajedno i da širimo našu kulturu i predstaljamo je drugim nacijama - ističe naš sagovornik, harmonikaš, rodom iz Knežica kod Petrovca na Mlavi.

Naš folklor u Parizu privlači i druge narode.

- Imamo i dosta stranaca. Dolazili su Ukrajinci, Grci, čak i devojke iz Afrike - ističe Stefanović.

"Mladost" je najstarije aktivno srpsko kulturno-umetničko društvo u Francuskoj. Osnovano je još 1979, na Đurđevdan. Njegovi članovi obišli su pola sveta i okitili se sa pregršt priznanja, sve vezući srpsko kolo. Na početku su ga, između ostalih, vodili Aleksandar Marković i, kasnije, Letica Živković, koja je sada počasni predsednik, dok su rukovodstvo preuzele mlađe snage.

- Imamo čak četrdeset koreografija i isto toliko nošnji u repertoaru. Pred pauzu zbog korone nastupali smo širom Evrope, ali i u San Dijegu, Čikagu, Majamiju... Nedavno smo učestvovali na Svetosavskoj priredbi u srpskoj Crkvi Sveti Sava u Parizu, a pre toga, u novembru, u humanitarnoj akciji "Teleton" u mestu Roni su Boa. Sada pokušavamo da dođemo do sale za nastup s dečjim ansamblom koji se svake godine održava u aprilu - ističe predsednik "Mladosti" Željko Ivović.

Poreklom je iz Herceg Novog, a u Pariz je došao kada se pre 22 godine venčao sa suprugom Aleksandrom, rođenom u Francuskoj, koja je sekretar kluba i član prvog ansambla. Folklorom se bave i sin Nikola i kćerka Valentina. Željko je, inače, nekadašnji košarkaš, a sin je krenuo očevim stopama.

"Mladost" danas ima dečji, omladinski i prvi ansambl, s oko 65 članova.

- Pandemija je malo poremetila sistem funkcionisanja. Nismo imali pravo da držimo probe. Čim su vlasti to ponovo dozvolile, nastavili smo, od septembra. Moramo da pratimo sve mere koje su na snazi. U salu ne možemo da uđemo bez sanitarne propusnice.

Ništa ne želimo da rizikujemo. Strogo vodimo računa. Poslednjih meseci smo imali nekoliko slučajeva korone, ali, srećom, nije bilo ništa ozbiljno - ističe naš sagovornik.

Nedavno su, na "Danima frankofonije" u Unesku, gosti s pažnjom zastajali ispred srpskog štanda na kom su ih dočekivali članovi Srpskog kulturnog društva "Izvor" u živopisnim narodnim nošnjama. Društvo postoji 18 godina i ima oko 80 članova koji su raspoređeni u 4 grupe. "Pčelice" vodi Jelica Rajičić, dečji ansambl uzrasta od 10 do 12 godina Zoran Popović, omladince od 13 do 17 Dubravka Stijović, koja je ujedno i predsednik celog društva, a izvođački ansambl Aleksandra Marković.

Vežbaju u svečanoj sali Crkve Sveti Sava nekoliko puta sedmično. Svake godine učestvuju na pariskom festivalu kulture, pa su tako nastupali ispred Gradske kuće Pariza, na obalama Sene, ispred Ajfelove kule... Gostovali su na smotrama srpskog folklora u Belgiji, Švedskoj, Nemačkoj... Za 15 godina postojanja održali su celovečernji koncert u teatru u Anijeru. U septembru su nastupili i na poznatoj manifestaciji berbe grožđa na Monmartru.

- U Srbiji smo nastupali pre desetak godina na Evropskoj smotri folklora i nadamo da će se stvoriti uslovi da dođemo ponovo - ističe Dubravka Stijović.

Srpski ansambl na vojničkom groblju, Foto Privatna arhiva

Ona naglašava da su Francuzi oduševljeni energijom koja se na ovaj nači prenosi igrom i muzikom.

- Voljni su i da igraju sa nama. U prvom ansamblu imamo devojku, Francuskinju, Marin, koja poslednjih godina ne samo da igra, već je i jedna od glavnih pevačica. Peva na srpskom, iako ne zna srpski! - ističe Stijovićeva i dodaje da je interesovanje veliko. - Svakoga meseca dobijamo nove članove. Društvo stalno raste i to nam daje snagu i motivaciju da nastavimo s radom.

Dubravka Stijović je poreklom iz Podgorice. U "Izvoru" igra poslednjih osam godina, od kada je došla u Pariz, udajom za supruga Igora. Pravnik je i zaposlena je u internoj finansijskoj kontroli u jednom indijskom preduzeću.

U Dransiju, gradu sa sedamdesetak hiljada stanovnika, na samom obodu Pariza, na severoistočnoj periferiji Grada svetlosti, deluju "Biseri", koji trenutno imaju i najviše članova, čak 280. Osnovani su 1976. kao sportsko društvo, a kao folklorno deluju od 1984. Nastupaju u šesat sekcija, među kojima su škola folklora, dečji i omladinski ansambl, pripremni i izvođački ansambl i veterani.

- Kao najzanimljivije gostovanje pamtimo nastup 2017. u Sankt Peterburgu na tamošnjem Univerzitetu. Bili smo i u Torontu 2019. Ima mnogo interesovanja, puno je novih članova od septembra. Svakoga dana se upisuju novi. Deca ovde neguju jezik, tradiciju, kulturu.

Gajimo i izvorno pevanje. U Kući "Bisera" pokrenuli smo nedavno i srpsku dopunsku školu.

Imamo 35 učenika - kaže predsednik kluba Goran Jablanović.

Kao i ostali, ističe da zbog kovida, trenutno retko nastupaju:

- Poštujemo restrikcije, proveravamo igračima temperaturu na ulazu, radimo testove.

Članovi su uglavnom vakcinisani ili su preležali koronu. Nadamo se da će mere da popuste, pa da ponovo organizujemo putovanje, negde u Evropi.

Grupa "Biseri" ima desetine igrača, Foto Privatna arhiva

Najmlađi je Ansambl narodnih igara i pesama "Oro", čiji je predsednik Stefan Vučković.

Osnovani su tek 2015, ali već mogu da se pohvale time što su na poslednjoj Evropskoj smotri folklora koja je održana u Beogradu neposredno pre izbijanja pandemije osvojili prvo mesto.

- Ponosni smo na to što smo prvaci Evrope. Imamo 55 članova, u tri sekcije. Trenutno igramo igre iz Gnjilana, sa Kosova, iz Krajine i Korduna. Slabije smo nastupali u poslednje vreme, jer su u Francuskoj sanitarne mere izuzetno stroge. Nastupićemo na festivalu u Švajcarskoj 19. marta - prenosi nam Stevan Stanković, potpredsednik ovog ansambla koji se iz Bobinjija, na severoistočnoj periferiji, prošle godine preselio u Pariz.

"SVETI NIKOLA", "ABRAŠEVIĆ" I "ŠUMADIJA"

TRENUTNO, zbog pandemije, kulturno-umetnička društva "Sveti Nikola" iz Pjerfita, "Abrašević" iz Pariza i "Šumadija" iz Sansa nisu aktivni, kaže koordinator Bojan Stefanović, ali ističe da se očekuje da se i oni ubrzo ponovo aktiviraju.

- U stalnom smo kontaktu sa njihovim umetničkim rukovodiocima i upravom koji su mi preneli da će ponovo početi da rade već od sledeće sezone - ističe Stefanović. On dodaje kako se nada da će se srpski KUD -ovi ponovo umnžiti.

SMOTRA U "ARENI"

BOJAN Stefanović naglašava da će sledeća Evropska smotra folklora biti održana 2023. godine u Beogradu.

- Imali smo s tim u vezi sastanak sa direktorom Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arnoom Gujonom i smotra bi trebalo da bude održana krajem maja ili početkom juna sledeće godine u "Areni". Doći će preko tri hiljade igrača iz cela Evrope - navodi naš sagovornik.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

NAGLE PROMENE OSIM BILJAKA POREMETILE I LJUDE: Od vremena sam i psihički uzdrmana i nije lepo uopšte...