RUSKA TAJNA SRPSKOG KAVIJARA: Otvorena jedinstvena izložba u Prirodnjačkom muzeju na malom Kalemegdanu
IAKO nas kavijar danas asocira na otmenost i luksuz, nekada je bio hrana za siromašne ne samo u Srbiji, već u celom svetu.
Foto Arhiva
Ovaj izuzetni delikates počeo je da se u Rusiji proizvodi u 13. veku, a u Evropu je iz Rusije dospeo u 16. veku. Što je ujedno bio početak njegovog kraja, kako za "Novosti" objašnjava Dubravka Vučić, autorka izložbe "Kavijar", koja je početkom meseca otvorena u Prirodnjačkom muzeju.
Postavkom, koja će trajati do 2. decembra, istorija ovog vrhunskog delikatesa približava se publici kroz razne aspekte. Od kulturološkog i istorijskog, preko biološkog i ekonomskog.
KUSTOS Dubravka Vučić, Foto Z. Jovanović
- Ideja za izložbu potekla je od činjenice da je Srbija u drugoj polovini 20. veka proizvodila kavijar u Kladovu, po ruskoj recepturi, čiji je kvalitet bio odličan, cenjen u svetu, pa ga je ribarsko gazdinstvo izvozilo najviše u Severnu Ameriku, i to decenijama, sve do 2000. godine - kaže Dubravka Vučić, viša kustoskinja ihtiolog. - U prilog tome ide i činjenica da u našim vodama živi moruna, najveća slatkovodna vrsta ribe od čije ikre se pravi najkvalitetniji kavijar, ali i kečiga, ruska jesetra koje su srodnici morune.
Foto Z. Jovanović
Deo postavke, koja je izložena u galeriji na Malom Kalemegdanu je i jedan od poslednjih primeraka morune uhvaćene u Dunavu, kao i jadranske jesetre iz reke Bojane, kritično ugrožene vrste koje, zbog izlovljavanja upravo zbog kavijara ali i ukusnog mesa, u rekama danas gotovo da nema. Oba eksponata čuvaju se u ihtiološkoj zbirci Prirodnjačkog muzeja.
Foto Z. Jovanović
Deo postavke je i fotografija na kojoj je prikazana najveća ulovljena moruna na svetu u Volgi, teška više od dve tone. Napravljena je i instalacija kavijara na plafonu koja prikazuje koliko ikre moruna nosi.
Foto Z. Jovanović
Realizaciju izložbe i kataloga omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja, a pomoć u pripremi izložbe pružila je Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF i Zavičajni fond biblioteke Centra za kulturu Kladovo.
Foto Z. Jovanović
Preporučujemo
Prvog vikenda u decembru „Čistoća“ besplatno transportuje kabasti otpad
05. 12. 2025. u 10:00
IZBEGAVAJTE OVE PRAVCE U BEOGRADU! Popodnevni špic uzeo maha! (FOTO)
04. 12. 2025. u 16:31
Obaveštenje o vanrednim aktivnostima JKP „Gradska čistoća“ za 04. decembar
04. 12. 2025. u 10:00
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)