Milorad Milinković: Znanje bez dobrote i morala je opasno!
02. 02. 2020. u 10:18
Milorad Milinković, jedan od tragača u kvizu "Potera", o znanju, knjigama, dobroti
Foto M. Labudović
KVIZ "Potera" uspešno "gazi" svoju sedmu sezonu emitovanja, a njegov, čini se, najomiljeniji tragač za znanjem je Milorad Milinković, reditelj, scenarista, pisac, gitarista, pevač, kantautor, di-džej, fudbalski komentator...Često se iz domova u koje se uselio ovaj omiljeni kviz, čuje za njega "kakav car", "koji genije", "da li ima nešto da ovaj čovek ne zna?" Naspram nas dok razgovaramo sedi neposredan, nenametljiv, ljubazan i gotovo skroman čovek. Neobična i retka pojava u vremenu "vrištećeg primitivizma" onih sa malo znanja i bez zanimanja. Zanimalo nas je da li je, kao takav, antipod renesansnog čoveka u ova naša vremena gde je svestranost tako retka, ili baš protagonista?
- Mislim da nisam ni suprotnost, niti renesansni čovek. Ja sam, što reče Crnjanski, proizvod svog vremena, kao i svi mi. Samo mi uspeva da se bavim svim onim što volim. Dobro, skoro svim. Nešto od ovoga sam bio, nešto i dalje radim, a nešto nikad nisam ni radio.
* Ljuti li vas to što znanje "nije u modi" u savremenoj svakodnevici, a što je površnost dominantna kategorija koja se plasira kroz sve medije, institucije... Ili možda ne mislite tako?
- Ne mislim tako. Mislim samo da je prostota glasnija, nameće se, pa se čini kako je ima više. Još kod Aristotela imate istu takvu kuknjavu o tome kako mladi ništa više ne znaju, kako su prosti i nevaspitani, skloni površnosti, dok je u vreme njegove mladosti bilo mnogo bolje. To vam je ljudska slabost da kada čovek omatori misli kako je nekad sve bilo bolje, kulturnije, kako su se znale prave vrednosti. Zapravo, mi stičemo pogrešan utisak jer nas informacije preplavljuju. A zna se, nije vest kad je neko dobar i pošten, nego kad nešto ukrade.
* Da li je znanje (obrazovanje) stvar izbora pojedinca? Da li je neophodno vezano za ono što "se nosi iz kuće"? Vidite li prednost brzih virtuelnih učitelja preko interneta i društvenih mreža?
- Ne verujem da je znanje nužno vezano za porodicu. Ponekad jeste, ponekad nije. Ako ste već u mogućnosti, sigurno je bolje da svom detetu obezbedite širinu i dobro obrazovanje. Ali, nisam pristalica teranja ljudi da rade bilo šta "za njihovo dobro". Nije ni znanje baš sad najvažnije na svetu. Ima toliko dobrih ljudi koji ne znaju mnogo, pa šta? Takođe ima i mnogo onih koji svašta znaju, a bolje bi bilo za svet i okolinu da ne znaju ništa. Što se neta tiče, problem s njim je ogromna količina pogrešnih informacija koje niko ne proverava.
* Kao da relativizujete značaj znanja?
- Ne. Kažem da je znanje veoma važno i potrebno, i da bez njega svet ne može da ide napred. Ali nije za svakoga najvažnije - znanje. Jeste važno, ali nije najvažnije.
foto Promo
.jpg)
* A šta je najvažnije?
- Dobrota. Mnogo je važnija. Znate koliko ima ljudi koji su mnogo znali, a činili su ogromne zločine. Znanje bez morala i dobrote je čak opasno. Neko može da ima skromno znanje, ili nikakvo, a da bude super roditelj, prijatelj, i da svojoj deci pruži odskočnu dasku da se oni osećaju sigurno, voljeno, što je mnogo važnije nego da ima određena znanja, a zapostavlja decu, na primer.
* Kako vaspitavate ćerku? Da čita, uči, ili smatrate racionalnijim da se uže specijalizuje za neku delatnost?
- Nema tu racija, za sada. Još je mala. Ali ću svakako gledati da je ne sputavam u njenim željama. Ja sam tu da joj omogućim razne opcije, razne prostore, a koje će ona odabrati, njena je stvar. A šta ću ja misliti o njenom izboru, to nikoga ne treba da zanima, nju ponajmanje.
Pročitajte i:Milorad Milinković: Problem je u potrošačkom društvu
* Čemu služi znanje? Čemu vama služi, da li vas ono "hrani", ispunjava?
- Omogućava mi da se pojavljujem u "Poteri". Bez šale, to se tako samo nagomilalo godinama da je jedina primena upravo "Potera". Čitam jer to volim, kao što volim ukusnu hranu ili muziku, ili da gledam filmove. Ja slušam šta mi se sluša, gledam šta mi se gleda. Nema tu nikakve koristi, niti je bitno da nešto nečemu služi. Za mene se lepe tako neki bizarni podaci, valjda mi um tako funkcioniše.
foto Promo
.jpg)
* Mnoge gledaoce ste očarali kao tragač, sveznalica, i približili se široj televizijskoj publici više nego kao reditelj.
- To je logično. Ljudi uglavnom ne znaju ko su režiseri ni njihovih omiljenih filmova, oni pamte glumce. Kad počnete da se likom pojavljujete na televiziji, ljudi vas upamte. Ipak, kada nekom od njih pomenete neki moj film, uglavnom svi znaju za film. Što je dobro. Volim ono što je Flober rekao i potpuno sam saglasan: Nismo važni mi, važna su naša dela. Da sam hteo da me prepoznaju na ulici, ne bih bio iza, nego ispred kamere.
* Jednom ste rekli da je dramaturgija "Potere" sjajna. Uz to, to je i kviz koji je pomerio granice i na neobičan način stavio znanje u prvi plan.
- To vam je kao u fudbalu: stvari "koje je najteže napraviti" izgledaju najlakše kada se gledaju. Za takve formate treba vam tim genijalnih umova i puno vremena da ga razradite i uklonite nedostatke. Zato i nema mnogo takvih formata. Ovde moram da pomenem kviz koji sam ja voleo kao dečak, a bio je genijalan format, to je legendarna "Kviskoteka".
* Koja je razlika između znanja i informisanosti?
- Razlike ima. Znanje je dugoprugaš, maratonac, informisanost je sprinter.
* Snima se veliki broj domaćih serija. Kako vam se čine? Odakle toliki broj serija?
- Bolje da ovo ne komentarišem.
* Zašto vas nema među autorima neke od serija?
- Ne znam. Razvijao sam jednu, pa su me stavili "na čekanje". Nudio sam još neke, ali izgleda da nikoga ne zanimaju. Dobro, očito se to radi na neke druge načine, na kakve, nažalost, ne znam.
foto Promo
.jpg)
* Spremate li nešto novo?
- Da. Ali ne bih o tome, da se ne izjalovi. Primetio sam na mnogim međunarodnim festivalima da autori takođe ne žele da govore o projektima koje planiraju, tako da to nije svojstveno samo nama, to - radi uroka.
* Vi ste tragač u "Poteri", za čim u svom životu još tragate, da li ste u potrazi za nečim?
- Uh, preći ćemo na teren vere, što je, čini se, malo preteško za ovaj intervju. I intimno.
GAUDI, NIKAKO KORBIZJE
Kant je rekao da je znanje kao kada zidate građevinu, a ta građevina ste vi sami, da poenta znanja nije njegovo reprodukovanje zarad neke potrebe, već zidanje ljudskog duha.
- Ja se nadam da ta moja kuća liči na Gaudija, da je sva nepravilna, čudna, kreativna i maštovita, i nikada se ne završava. Ako sam građevina, bolje da sam Gaudi nego Korbizje.
Komentari (1)