CG: Zakon o radu svima po volji
15. 08. 2017. u 12:19
Nacrt novog "radničkog ustava" zasada bez ozbiljnih primedaba poslodavaca i radnika Crne Gore. Sindikalac Srđan Keković: Ustupci poslodavcima ne idu na štetu radnika
Nacionalni zavod za zapošljavanje
Već je protekao deseti, od ukupno 40 dana predviđenih za raspravu o Nacrtu zakona o radu, ili, kako ga radnička klasa zove, "radničkog ustava". Rasprava je, ipak, malo neuobičajena, makar za novinarsku profesiju, jer su predlozi naišli na pozitivne komentare poslodavaca i sindikata, a ozbiljnije primedbe odnose se jedino na vremensko ograničenje posle kog poslodavac mora radnika da primi u stalni radni odnos, kao i period zastarevanja potraživanja.
Primedbe i sugestije dostavljaju se na adresu Ministarstva rada i socijalnog staranja. Izostali su okrugli stolovi, rasprave koje su bile prateće prilikom usvajanja tog zakona 2008, ali i tokom dve izmene ovog zakona u ranijem periodu. Samo sporadično o ovom aktu izjašnjavaju se predstavnici sindikata i udruženja poslodavaca. I, reklo bi se da u ovoj početnoj fazi stoji jedna ocena, da su u oba udruženja zadovoljni rešenjima.
- Nacrt zakona značajno je očuvao naša prava. U jednom delu ih je čak i popravio, u drugom smo dali ustupke poslodavcima, ali ne na štetu zaposlenih - prokomentarisao je Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.
Delimično zadovoljstvo vlada i u Uniji poslodavaca. Suzana Radulović ocenjuje da je javna rasprava u toku, pa čeka finalnu verziju koja će biti predložena u Vladi i razmatrana u parlamentu.
Ima, naravno, i onih koji ne podržavaju rešenja koja nudi sadašnja verzija. Pre svega zato što se ugovor o radu produžava sa dve na tri godine.
- Smatramo da je šest meseci, a najviše godina, dovoljno da neki poslodavac proceni da li zaposleni "zaslužuje" da dobije ugovor o radu na neodređeno - komentar je Marine Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom.
U sindikatu i Uniji poslodavaca tvrde da je to rešenje bolje od dosadašnjeg. Tako Keković podseća da su prema dosadašnjem zakonu poslodavci imali mogućnost da sa zaposlenim zaključe ugovor o radu dve godine na određeno. Posle toga, umesto da daju ugovor na neodređeno, oni su imali praksu da ih vrate na Biro rada.
- Po isteku tog roka, išao je u Agenciju za zapošljavanje, i to je bilo obično vrzino kolo - smatra Kekovića.
Radulović pojašnjava da je uspostavljanje odredbe zakona da je rad na određeno ograničen na 36 meseci dobro rešenje, bez obzira na to, kako kaže, da li ide preko Agencije za zapošljavanje ili poslodavca.
Novi zakon o radu propisuje i to da sva potraživanja zastarevaju nakon četiri godine.
- To smo prihvatili zato što, na primer, radite 40 godina i posle toga imate neko novčano potraživanje iz prve godine radnog staža. Ključno je da ne zastarevaju ona koja se odnose na zdravstveno i penziono osiguranje - poručio je Keković.
U Uniji slobodnih sindikata smatraju pohvalnom odredbu da se se sačuvaju minuli rad i opšti kolektivni ugovor.
Primedbe na postojeći Zakon o radu stizale su iz Američke privredne komore. Njihov komentar najčešće se odnosio na produžavanje ugovora na određeno duže od dve godine i na zastarevanje potraživanja. Ako se imaju u vidu sadašnje odredbe, oba predloga tog udruženja su prihvaćena.
PRIMEDBE MLADIH SA HENDIKEPOM
Za osobe sa invaliditetom sporno je što se invaliditet povezuje sa radnom sposobnošću, što je još jedno od rešenja u Nacrtu zakona o radu.
- Problem je što se osobi sa invaliditetom nakon što je proglase tehnološkim viškom smanjuje otpremnina na 12 prosečnih zarada - ocena je Marine Vujačić.