Muzej u konaku starešine Rujna: Zlatiborci čuvaju od zaborava Jovana Mićića, hajduka i serdara i desnu ruku knjaza Miloša na granici sa Turskom

KAO i pre dva veka, kada je iz Čajetine i Užica, državnim i narodnim poslovima izlazio na Zlatibor, da osmotri nemirnu granicu, da proveri budnost karaula i prikriči kmetovima da pripaze na uhode i opomene na revnost u kuluku - starešina Rujna, serdar Jovan Mićić, ponovo je među zemljacima.

Od pre neki dan sa slike Užičanina Radomira Vergovića u Kulturnom centru na Zlatiboru, motri na visoravan i utrine na kojima je dočekivao "begajući narod", koji je za zavežljajima i nejači ovamo stizao preko Uvca i Lima, pa mu delio zemlju i obilazio svoje suvate (pašnjake) i stada.

U galeriji Kulturnog centra na Zlatiboru čajetinska Biblioteka "Ljubiša R. Đenić" otvorila je izložbu "Rujanski starešina Jovan Mićić - od hajduka do serdara, od serdara do zatočenika gurgusovačke kule", autora Snežane Đenić, direktorke Biblioteke. Eksponati - zapisi, crteži, fotografije i druga arhivska građa, kao i umetničke slike, svedoče o znamenitoj ličnosti užičkog kraja iz prve polovine 19. veka.

STARINOM iz Pive, potomak plemena Baja Pivljanina, Jovan Mićić (1785-1844) rođen je u selu Mačkatu. U narodno pamćenje kraja ulazi kao neobično hrabar buljubaša Karađorđevog ustanka. Od hajduka i ustanika će, prema rečima autora postavke, dostići položaje u državnoj hijerarhiji oslobođene Srbije, pošto je knjazu Milošu Obrenoviću bio jedan od bliskih ljudi. Knjaz mu daje na upravu kneževinu Rujno, zatim i nadzor nad užičkom i sokolskom nahijom, gde goni hajduke i druge zločince. Tek uspostavljena titula serdara, među prvima je pripala Jovanu Mićiću, 1830, a 1839. postavljen je za načelnika Okruga užičkog.

PROČITAJTE JOŠ: "Kraljevo polje" neolitski centar Balkana: Vredni arheološki lokalitet otkriven kod Ćuprije

- Za sedište kneževine Rujno Mićić odabira Čajetinu i gradi "dvor sa mnogim zdanijama", opasujući ih velikim kamenim zidom. Upravo će se oko ovog utvrđenja razviti današnja varošica Čajetina. Želeći da što bolje poveže delove rujanske knežine, ali i zbog samog položaja i plodne ariljske zemlje, pored Crkve Svetog Ahilija u Arilju 1823. godine diže konak, pa ovo mesto postaje privremeno administrativno sedište - ističe Snežana Đenić.

Sanduk za dragocenosti/Vrata sa srušenog konaka

ČAJETINCI nastavljaju tradiciju negovanja sećanja, očuvanja graditeljskog nasleća i predaje starina u amanet potomstvu. Nedaleko od sedišta TO Zlatibora gradiće se ustanova "Konak", kao replika srušenog serdarevog konaka u Čajetini. U budući muzej iz biblioteke će se preneti arhivska građa sa preko 2.000 dokumenata iz perioda 19. i 20. veka sa bogatom fototekom, u kojoj posebno mesto zauzimaju tri zbirke.

SKONČAO U KULI GURGUSOVAC

MIĆIĆ je odigrao veliku ulogu u obračunu sa pristalicama Karađorđa i učestvovao u gušenju buna protiv Miloševog apsolutizma. Nakon Vučićeve bune i dolaska Aleksandra Karađorđevića za kneza, Mićić je uhapšen, degradiran i do kraja ponižen. Umro je 27. decembra 1844. godine u zloglasnoj kuli u Gurgusovcu (današnji Knaževac). U proleće 1856. godine, sin Jevrem preneo je očeve kosti iz Gurgusovca i sahranili u porti Crkve Svetog Ahilija u Arilju.

Replika konaka Mićića za muzej na Zlatiboru/Foto Biblioteka u Čajetini

GRANICA NA UVCU

VELIKE zasluge Mićiću pripadaju za uspostavljanje granice na Uvcu (u narodu još žive anegdote), kao i za iseljenje Turaka iz ovih krajeva nakon hatišerifa 1830. i 1833. godine. U oskudnom vremenu podsticao je obnovu zapustelih svetinja.