Za kompjuteraše posao i bez fakulteta
16. 05. 2018. u 10:13
Stručnjaci za informacione tehnologije deficitarni na srpskom tržištu rada. U IT industriji mesta ima za još 20.000 radnika
Foto Ž. Knežević
PROCENjUJE se da Srbiji nedostaje najmanje 20.000 IT stručnjaka. Kako je reč o gotovo jedinoj industriji u kojoj je ponuda poslova veća nego ponuda radne snage, tako i kandidati prijavljeni u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) brzo nestaju sa njihove evidencije. Prema podacima NSZ, za prva četiri meseca ove godine 1.441 radnik u oblasti informacionih tehnologija pronašao je posao.
Najviše nezaposlenih u IT oblasti ima završenu samo srednju školu, pa sa četvorogodišnjim obrazovanjem posao čeka 4.251 osoba, dok su poslodavci od početka godine do kraja aprila zaposlili 818 radnika sa ovakvim kvalifikacijama.
Sa završenom višom ili visokom školom, na evidenciji NSZ nalazi se 755 osoba, dok je u analiziranom periodu posao uspelo da pronađe njih 233 sa ovim stepenom obrazovanja. Sa završenim fakultetom posao traži 969 osoba sa obrazovanjem iz oblasti informatike, računarske tehnike i statistike, dok ih je sa dodatno završenim specijalističkim, master ili magistarskim studijama još 17. Iz ove kategorije poslodavci su, putem NSZ, zatražili 357 radnika.
Veliki deo nezaposlenih u ovoj kategoriji čine stručnjaci za statistiku, a ne za IT, jer je reč o zajedničkoj kategoriji u evidenciji NSZ. U njihovoj nomenklaturi zanimanja, zavisno od kompetencija i stepena stručne spreme, postoje čak 64 profila u oblasti informatike, računarske tehnike i statistike. Tu su inženjeri, programeri, informatičari...
Nacionalna služba za zapošljavanje, u skladu sa potrebama tržišta rada, kontinuirano organizuje obuke i prekvalifikacije u oblasti informacionih tehnologija. Procene su da bi tokom ove godine obuke iz računarstva trebalo da prođe oko hiljadu kandidata.
DOKTOR NAUKA čeka radno mesto
NA EVIDENCIJI Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi se i jedan doktor nauka za računarsku tehniku. Od početka godine nije uspeo da pronađe posao.
Panic Mechanic
16.05.2018. 10:19
Па да. Битно је знање а не диплома. Наравно за софтвераше. Док за нас хардвераше не. Шта? Имаш само две дипломе високе електротехничке школе, за основне и специјалистичке студије? Знаш да пројектујеш електронику? Па ти ниси мастер, радићеш у фирми као техничар. Пробни рад. Па уговор на 3 месеца, па на још 3, па на 6, па онда хајде само још 6, па онда за стално. Шта, софтврераш си? Још студираш? Одмах уговор за стално, одмах плата 50% већа од хардвераша са пар година стажа, одмах семинари,...
Informatika je kao i građevinarstvo - ima posla i za "fizičke radnike" i za "inženjere", ali posao, plata i mogućnosti napredovanja nisu isti. Nemojte se zanositi da može daleko da se stigne bez ozbiljne škole.
@goran - Loše poređenje! Može daleko da se stigne i te kako! Privatnici u IT sektoru ne mare mnogo da li imate školu ili ne, važno im je da imate znanje, i da postižete dobre rezultate. Ako imate znanje koje njima pravi profit i vi cete napredovati!
@goran - Da imas bilo kakvih dodirnih tacaka sa informatikom, znao bi da tvoj komentar nema veze s vezom. Ali kod nas je obicaj da svi znaju sve pa "fizicki radnik" objasnjava kako "inzenjeru" funkcionise posao.
@goran - Ivan je lepo rekao, znanje se racuna i koliko ko zeli da radi. Govorim iz licnog iskustva (12 godina za multinacionalne korporacije). Fakultet moze da da neko obrazovanje koje je korisno ali se obicno to ne desava. Google sam je imao praksu do 2010 da zaposljava doktore i mastere sa Stenforda i MIT-a pa su odustali od toga zato sto ljudi sa srednjom imaju bolje performanse u radu (intervju sa google HR managerom). Manite se tih glupavih porednjenja o fizikalcima iz doba komunizma.
Komentari (16)