MLADI UMETNICI O VELIKOM DOGAĐAJU: Da upoznamo stare majstore
28. 06. 2018. u 10:20
O otvaranju nacionalnoj muzeja govore Marko Kusmuk, Viktorija Kamilić, Irina Simić Golubović i Ana Radovanac Živanov. Prvi put videće ono o čemu su učili
Irina Simić Golubović
NESTRPLjIV sam da se sretnem sa nekim od značajnih dela naše i evropske istorije umetnosti, kaže za "Novosti" već afirmisani slikar Marko Kusmuk, rođen 1985. godine, koji kao i mnogi mladi, nažalost do sada nije imao priliku da vidi stalnu postavku Narodnog muzeja.
PROČITAJTE JOŠ - DVA DANA DO OTVARANjA NARODNOG MUZEJA: Zdanju vraćen sjaj
- Video sam samo mali deo skulptura Ivana Meštrovića na ulazu. Fascinantan je - nastavlja Kusmuk. - Petnaest generacija bilo je lišeno posete Narodnom muzeju. To se može nazvati i kulturnim genocidom, koji je nemerljiv. Ni prema najblažim kriterijumima, za to ne postoji opravdanje. Otvaranje Narodnog, kao i Muzeja savremene umetnosti, bilo je neophodno, kako bismo ponovo zavoleli stare majstore, ali i savremenu vizuelnu scenu.
PROČITAJTE JOŠ - Narodni muzej: Sjaj nasleđa kroz 500.000 godina
Istoričarka arhitekture Viktorija Kamilić (1982) upisala je studije dve godine pre nego što je povučena stalna postavka sa Trga republike:
- Stvarno je bilo neobično studirati istoriju umetnosti, dok je muzej zatvoren - objašnjava Kamilićeva, uz opasku da su sa profesorima odlazili u muzej kada su organizovane tematske izložbe. - Kada putujem u inostranstvo obavezno posetim veći muzej ili galeriju. Obišla sam u Holandiji Rajsk muzej koji se takođe dugo obnavljao, ali dok je pola zgrade bilo renovirano, muzej je u drugoj polovini radio smanjenim kapacitetom. Posetila sam ga i pre oko godinu dana, kada se najzad u potpunosti otvorio, i bilo mi je zanimljivo da vidim način na koji su obnovili zgradu.
Ana Radovanac Živanov

Viktorija Kamilić

Posebno veliki gubitak za studente istorije umetnosti, smatra Irina Simić Golubović, jeste što su se o delima nacionalnih slikara iz 18. i 19. veka, ali i antici, obaveštavali sa reprodukcija, a nisu mogli da ih vide uživo.
- To što je muzej bio zatvoren sigurno je nanelo štetu, kako meni tako i ostalim studentima, pogotovo onim koji su iz drugih gradova i možda nisu imali mogućnost da ga posete pre zatvaranja - kaže Ana Radovanac Živanov (1982), doktorand na Katedri za muzeologiju i heritologiju, zaposlena u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika, koja je odrasla u Zmaj Jovinoj ulici i kao dete često obilazila instituciju u komšiluku.
Marko Kusmuk

SIGURNOST U ZLIM VREMENIMA
OBILAZEĆI evropske muzeje i galerije, uvek sam mislila: "Bože, kako ovo lepo izgleda, a naš Narodni muzej je zatvoren". Dok je bio otvoren, bio je nekakva sigurnost, u svim onim ratovima i protestima. Uvek sam znala da je tu, i da se u njemu ljudi bave nečim lepim, uprkos svemu lošem oko nas. Mislim da su ljudi njegovo zatvaranje doživeli kao da se deo njih otcepio - primećuje Ana Radovanac Živanov.