Portreti tragičnog umetnika
19. 04. 2016. u 14:33
Izložba dela Igora Vasiljeva (1928-1954) u beogradskoj galeriji "Kanvas". Radovi su iz privatnih kolekcija i nasleđa njegove dve ćerke
Kombinovani detalji sa slika Vasiljeva
SVOJOM tragičnom sudbinom, ali i opusom od 120 slika i velikog broja crteža, Igor Vasiljev (1928-1954) ostavio je osobeni trag na našoj likovnoj sceni. Na ovog umetnika burnog temperamenta i pustolovnog duha, rođenog u porodici ruskih emigranata, a nastradalog u okolini Ćuprije pod nerazjašnjenim okolnostima (ispao je iz voza na ekskurziji, na putu ka manastiru Ravanica) podsetiće izložba koja se večeras (19. aprila) u 19 časova otvara u beogradskoj galeriji "Kanvas".
Za razliku od dosadašnjih retrospektiva dela Vasiljeva, postavka je tematska i obuhvata 24 portreta, od kojih će neki prvi put biti u javnosti. Kako je za "Novosti" objasnila Natalija Ristović Kajdalova iz "Kanvasa", radovi su uglavnom iz privatnih kolekcija, kao i iz porodičnog nasleđa njegove dve ćerke, koje je imao u dva braka. Među slikama su i četiri autoportreta.
Izložbu će otvoriti istoričar umetnosti Ljubica Miljković, koja tvrdi kako je Vasiljev bio iskren čovek koji nije povlađivao ukusu portretisanih, niti ocenama kritike.
- Izvanredan umetnik - slikar i crtač; dobar pijanista i pevač; spretan i neustrašiv sportista spreman na razne vratolomije; odličan student, koji je izgubio pravo da studira na Akademiji jer navodno nije poštovao program; moralan i hrabar Rus koji nije pristao da bude špijun Udbe, zbog čega se našao u zatvoru; brižan sin, nežan otac, odan prijatelj...
- Bez obzira na to što su predstavljeni samo portreti i autoportreti Igora Vasiljeva, ova izložba pruža mogućnost sagledavanja razvoja uglednog umetnika, počev od intimizma preko vangogovskog ekspresionizma i osobenog fovizma do estetike ružnog i najave slikarstva surovosti koju će slediti mnogi srpski umetnici, posebno oni koji su slavu stekli u inostranstvu - kaže za "Novosti" Ljubica Miljković.
Činjenica da slike Igora Vasiljeva čuvaju i izlažu Narodni muzej i MSU svedoči da njegov opus pripada vrhovima srpske umetnosti, smatra sagovornica:
- Isto to potvrđuje i Miodrag B. Protić, koji je uzlete Vasiljeva uvrstio u srpsko slikarstvo 20. veka, takođe i istoričari umetnosti koji su se bavili stvaralaštvom ovog hrabrog, čestitog i beskrajno darovitog umetnika iz porodice ruskih emigranata. Pritom, Vasiljev je i životom i stvaralaštvom personifikacija otpora i nepristajanja na zahteve socrealizma, tako da njegova umetnička zaostavština jeste kulturno dobro od velikog značaja - zaključuje Miljkovićeva.