DRŽAVA IZNEVERENIH OČEKIVANJA: Jugoslavijom su najnezadovoljniji bili oni narodi koji su od nje najviše dobili
PRVOG decembra 1918. godine, na mapi Evrope, ucrtana je jedna nova država. Kako će se pokazati za sedam i po decenija, nacionalne grupe koje su u nju ušle (ili su se u njoj, vremenom, formirale) samo su dobijale.
Fotografije: dokumentacije "Novosti", "Borbe", Tanjuga, i "Vikipedije".Arhiva "Književnih novina", SANU i privatna arhiva Žane Perišić
Istoričari, teoretičari društva i države, uglavnom su bili saglasni u oceni da je reč o progresivnom činu.
Formiranje nove države na Balkanu, kako svedoče istoričari, podsticano je višedecenijskim negovanjem jugoslovenske ideje, shvatanjem prema kojem krupne sličnosti meću narodnim grupama Južnih Slovena treba da rezultiraju i grupnim portretom unutar zajedničkog rama.
Jugoslavija je nastala ujedinjavanjem južnoslovenskih, odnosno balkanskih pokrajina podeljenih izmeću dva carstva, turskog i austrougarskog, i dveju slobodnih država. Sasvim potrošeni istorijski kapaciteti dva polufeudalna i birokratizovana carstva, na jednoj strani, nacionalnooslobodilačke energije i istorijski, politički, ekonomski i državni polet Srbije, na drugoj strani, učinili su da se 1. decembar, Dan ujedinjenja, shvati kao prirodan rezultat stogodišnjih težnji Južnih Slovena.
Ipak, pokazalo se i pokazivaće se, tokom istorije, da je ideja o sličnosti jaka samo toliko da se labavo održi ram, a da su razlike do te mere moćne - da će se, sem u retkim trenucima, na grupnom portretu videti uglavnom okrenuta leđa njegovih protagonista. Ili, drugim rečima, čak i ideja o sličnosti, do krajnjih granica nagrizana je praksom svakodnevne nesloge i nestabilnosti. Ta diskrepancija izmeću rama i stvarne slike donela je i tragične godine u jugoslovenskoj istoriji.
U želji da objektivno i kritički doprinese gledanju na poslednje godine jugoslovenske agonije, "Novosti" će u tri naredna dodatka preneti razgovor koji je organizovalo 1988. godine uredništvo "Književnih novina", iz kojeg će se videti sav besmisao optužbi koje stižu iz razbratskih republika, ali i iz dobrog dela civilizovanog sveta, da su srpski intektualci bili međaš i inspiratori raspada ove zemnje.
U razgovoru održanom 8. novembra 1988. godine učestvovali su: Milorad Ekmečić, Vlado Strugar, Čedomir Popov, Dobrica Ćosić, Andrej Mitrović, Slobodan Selenić, Mihailo Marković, Kosta Mihailović, Branko Petranović i Jovan Deretić.
HRVATSKOJ STIGLA PORUKA IZ IZRAELA: Potpuno prekinite diplomatske odnose sa Teheranom
AMBASADOR Izraela u Hrvatskoj Gari Koren pozvao je zvanični Zagreb da prekine diplomatske odnose s Teheranom i sprovede bezbednosne provere osoblja iranskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj jer bi, kaže, među njima moglo biti "špijuna" Revolucionarne garde koja se u EU smatra terorističkom organizacijom.
06. 03. 2026. u 09:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NOVI EKSPLICITNI SNIMCI MIRJANE PAJKOVIĆ: Policija sumnja KO je na snimku, drugi muškarac - odmah saslušana
RANIJE je objavljen i video za koji je deo medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade. Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.
07. 03. 2026. u 22:55 >> 23:05
Komentari (1)