DRŽAVA IZNEVERENIH OČEKIVANJA: Jugoslavijom su najnezadovoljniji bili oni narodi koji su od nje najviše dobili
PRVOG decembra 1918. godine, na mapi Evrope, ucrtana je jedna nova država. Kako će se pokazati za sedam i po decenija, nacionalne grupe koje su u nju ušle (ili su se u njoj, vremenom, formirale) samo su dobijale.
Istoričari, teoretičari društva i države, uglavnom su bili saglasni u oceni da je reč o progresivnom činu.
Formiranje nove države na Balkanu, kako svedoče istoričari, podsticano je višedecenijskim negovanjem jugoslovenske ideje, shvatanjem prema kojem krupne sličnosti meću narodnim grupama Južnih Slovena treba da rezultiraju i grupnim portretom unutar zajedničkog rama.
Jugoslavija je nastala ujedinjavanjem južnoslovenskih, odnosno balkanskih pokrajina podeljenih izmeću dva carstva, turskog i austrougarskog, i dveju slobodnih država. Sasvim potrošeni istorijski kapaciteti dva polufeudalna i birokratizovana carstva, na jednoj strani, nacionalnooslobodilačke energije i istorijski, politički, ekonomski i državni polet Srbije, na drugoj strani, učinili su da se 1. decembar, Dan ujedinjenja, shvati kao prirodan rezultat stogodišnjih težnji Južnih Slovena.
Ipak, pokazalo se i pokazivaće se, tokom istorije, da je ideja o sličnosti jaka samo toliko da se labavo održi ram, a da su razlike do te mere moćne - da će se, sem u retkim trenucima, na grupnom portretu videti uglavnom okrenuta leđa njegovih protagonista. Ili, drugim rečima, čak i ideja o sličnosti, do krajnjih granica nagrizana je praksom svakodnevne nesloge i nestabilnosti. Ta diskrepancija izmeću rama i stvarne slike donela je i tragične godine u jugoslovenskoj istoriji.
U želji da objektivno i kritički doprinese gledanju na poslednje godine jugoslovenske agonije, "Novosti" će u tri naredna dodatka preneti razgovor koji je organizovalo 1988. godine uredništvo "Književnih novina", iz kojeg će se videti sav besmisao optužbi koje stižu iz razbratskih republika, ali i iz dobrog dela civilizovanog sveta, da su srpski intektualci bili međaš i inspiratori raspada ove zemnje.
U razgovoru održanom 8. novembra 1988. godine učestvovali su: Milorad Ekmečić, Vlado Strugar, Čedomir Popov, Dobrica Ćosić, Andrej Mitrović, Slobodan Selenić, Mihailo Marković, Kosta Mihailović, Branko Petranović i Jovan Deretić.
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00
TEŠKE VESTI IZ VAŠINGTONA STIGLE U KIJEV: Nema više "patriota" za Ukrajinu
VAŠINGTON još nema besplatne sisteme protivvazdušne odbrane "patriot" koji bi mogli da budu prebačeni u Ukrajinu, proizilazi iz intervjua sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom za MSNBC.
26. 04. 2024. u 19:17
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (1)