IVANU NEGRIŠORCU URUČENA NAGRADA „DEJAN MEDAKOVIĆ“: Nagrada za knjigu eseja pisanih u nizu od nekoliko decenije
KNjIŽEVNA nagrada „Dejan Medaković“ za 2024. godinu uručena je danas u Novom Sadu Ivanu Negrišorcu (književni pseudonim Dragana Stanića aktuelnog predsednika Matice srpske) za knjigu eseja “Svetlost, senke i šaputanja-eseji s povodom“.
Z. Grumić
To prestižno priznanje, koje je ustanovila Izdavačka kuća „Prometej“ 2008. godine u čast akademika Dejana Medakovića (1922-2008), laureatu je uručio kompozitor Pavle Medaković, sin Dejana Medakovića, na svečanosti priređenoj u „Prometejevoj“ Galeriji, u prisustvu mnogobrojnih gostiju.
Pozdravljajući prisutne, predsednik žirija dr Boško Suvajdžić je napomenuo da su nagrađeni eseji pisani u nizu od četiri decenije i da su nastajali s „dubokim promišljanjem naše stvarnosti, sa medakovićevskim pogledom“ na našu prošlost i sadašnjost.
U toj knjizi nastajaloj od sredine sedamdesetih godina prošlog veka pa sve do naših dana, „svojevrsnom otkrivanju stvarnosti“, sabrane su besede koje predstavljaju „autentično vjeruj“ u poeziju i stvaralačku snagu jezika, istakao je Suvajdžić, povlačeći određenu paralelu između našeg čuvenog akademika i dobitnika prestižnog priznanja koje je „Prometej“ ustanovio 2008. godine, neposredno nakon Medakovićeve smrti.
- Dejan Medaković i naš laureat Ivan Negrišorac promišljali su duboko, duhovnim očima svoje vreme koje je istovremeno naše vreme, sa istom svešću o presudnim, žižnim tačkama našeg postojanja, usudnim vrednostima srpske kulture – rekao je Suvajdžić.
Nakon što je primio nagradu „Dejan Medaković“ Negrišorac je naglasio da mu je ukazana velika čast i poručio da svaki dobitnik tog priznanja mora nastaviti, u većoj ili manjoj meri, tajnovitim stazama koje, osim istraživanja prošlosti, istovremeno obuhvataju i sagledavanje budućnosti.
- Dejan Medaković nije samo naučnik i književnik velikog značaja, nego je jaka izrazita simbolička figura. Potomak predaka koji su se iz generacije u generaciju posvećivali opštim, narodnim poslovima. On je postao primer intelektualca koji je, uz sam naučni napredak, neprestano sanjao o opštem napretku srpskog naroda u celini – kazao je Negrišorac.
U govoru, takođe eseju kojim bi mogao da upotpuni svoje nagrađeno delo, on je ocenio da je Medaković dao snažan pečat našoj nauci i kultuti „argumentovano stremeći“ u svom stvaralaštvu ka nacionalnom programu svesnog objedinjavanja koje bi dovelo do preporoda naroda.
- On je sve vreme govorio o neophodnosti moralnog napretka i obnove našeg društva, njegovog konstituisanja u političkom a pre svega u moralnom smislu kulturnih vrednosti. Medaković je jedan od osnovnih parametara ove kulture i utoliko je moje uzbuđenje veće, zbog ovog priznanja – rekao je laureat, podsećajući da je u vreme kad je bio sekretar Matice srpske i urednik matičinog „Letopisa“, intenzivno sarađivao sa Medakovićem.
Prisutne je pozdravio i Zoran Kolundžija, glavni urednik izdavača koji obeležava jubilej 35 godina postojanja i rada, kod kojeg je Medaković objavio mnoga svoja dela.
Preporučujemo
BEZ STRUJE SUTRA DEO PARAĆINA: Najavljeni radovi na niskonaponskoj mreži
07. 12. 2025. u 23:15
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)