SRBIJA U OSMERCU BEZ NOVIH PRVAKA: Mnoge lige u Evropi nisu proširile listu šampiona

B. Antić

22. 07. 2020. u 08:10

ŠAMPION države u fudbalu se ne postaje lako, a pogotovo ne prvi put, kao što je to uspeo Bašakšehir našeg napadača Danijela Aleksića u Turskoj.

СРБИЈА У ОСМЕРЦУ БЕЗ НОВИХ ПРВАКА: Многе лиге у Европи нису прошириле листу шампиона

Foto: EPA

Tome u prilog govori i podatak da u osam evropskih zemalja, među kojima je i Srbija, nije upisano ni jedno jedino novo ime na listi prvaka u prethodnih 20 godina (tu su i Škotska, Grčka, S. Irska, Italija, Kipar, Švajcarska i Ukrajina). U našem slučaju, debitant na tronu 1998. bio je Obilić, i posle toga 22 puta zaredom su pehari išli samo u ruke "starih" osvajača, Crvene zvezde i Partizana.

Rekordna dominacija bivših pobednika traje u Škotskoj, čak 37 godina. Tamo se Dandi junajted radovao 1983, sa bodom prednosti ispred Seltika i Aberdina, a ta dva pratioca, zajedno sa Rendžersom, kasnije su podelili sve trofeje. Zanimljivo je da je trener zlatne generacije Dandija, Džim Meklin, čak 22 sezone sedeo bez prestanka na klupi, od 1971. do 1993. Od osamdesetih, ni Grci nisu na pehar ugravirali ime koje nisu pre. Tada je, 1988. senzacionalni prvak bila Larisa, koja se pridružila "petorki" bivših vladara, Olimpijakosu, Panatinaikosu, AEK, Arisu i PAOK.

BORAC, RIJEKA, MLADOST...

ZA razliku od Srbije, bivše zemlje SFRJ nisu tako davne poslednji put dobile nove šampione. U BiH, Borac Banjaluka je proslavio prvenac 2011, kao i Škendija u Severnoj Makedoniji, u Crnoj Gori Mladost Podgorica 2016, u Hrvatskoj Rijeka 2017.

U Sloveniji je to Koper (2010), ali Celje može danas do prvog pehara, ako u poslednjem kolu kod kuće ne izgubi od direktnog rivala Olimpije.

U "ligama petice", Italija je bez premca po dužini čekanja na nekog novog kralja. Otkako je Sampdorija 1991. pod vođstvom našeg legendarnog trenera Vujadina Boškova osvojila Seriju A, niko više nije poremetio nadmoć velikana. Sledeća na listi je Španija, gde je takođe Srbin učestvovao u pisanju istorije. U 1999/2000, na krov Primere se prvi put popela La Korunja, sa pet bodova više od Barse, a sjajnu ekipu činili su Slaviša Jokanović, Makaj, Pauleta, Đalminja, Fran, Donato... U ostala tri najjača prvenstva, nije proteklo toliko mnogo vremena bez prvenca - Volfsburg (Nemačka, 2009), Lester (Engleska, 2016), Francuska (Monpelje, 2012).

Što se tiče šampionata sa visokim rejtingom, velikani su odavno nedodirljivi u Portugaliji, gde je spisak prvaka poslednji put proširen 2001, zahvaljujući Boavisti. U istoriji te lige slavili su još samo Benfika, Porto, Sporting i Belenenses još 1946. U Holandiji, led je poslednji probio Tvente 2010, u Belgiji Gent 2015, a u Rusiji Rubin 2008, gde je prvu titulu za tim iz Kazanja bukvalno overio Savo Milošević. Pobednosnim golom u 89. minutu na gostovanju Saturnu (2:1), aktuelni trener Partizana je matematički obezbedio prvo mesto svom klubu, tri kola pre kraja, i posle toga okončao kopačke o klin.

Kuriozitet je da su neki klubovi posle prvog trofeja kasnije propadali, kao Obilić ili GAK (2004), koji je pretposlednji u drugoj ligi Austrija. Debrecin je od 2005. upisao sedam titula, a ove sezone je ispao. S druge strane, Ludogorec, otkako je došao do prvenca 2012, do danas nije sišao sa prestola. Slučaj za sebe je Tavrija, koja je 1992. bila šampion Ukrajine, ali pošto Simferopolj ne pripada više toj državi, sada se takmiči u Premijer ligi Krima.

TOP DESET

1983. Dandi junajted (Škotska)
1988. Larisa (Grčka)
1990. Portdaun (S. Irska)
1991. Sampdorija (Italija)
1991. Apolon L. (Kipar)
1992. Sion (Švajcarska)
1992. Tavrija (Ukrajina)
1998. Obilić (Srbija)
2000. La Korunja (Španija)
2001. Boavista (Portugalija)
*Godina, poslednji klub koji je prvi put postao šampion, liga

PRVENCI U 2020.

Bašakšehir (Turska)
Konahs (Vels)
Dinamo Brest (Belorusija)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna