RODILO IZNAD PROSEKA: Savo Minić, ministar poljoprovrede, šumarstva i vodoprivrede RS
OVOGODIŠNjA žetva svakako je jedna od najranijih u odnosu na višegodišnji prosek, gledajući agrotehničke rokove, kako u ravničarskim tako i u višim predelima Srpske. U jesenjoj setvi pšenicom je zasejano oko 40.000 hektara i očekuju se prosečni prinosi od 5,5 tona po hektara, kaže u intervjuu za "Novosti" Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.
Savo Minić foto DGavrić
- Procenjena proizvodnja ovogodišnjeg roda pšenice iznosiće 230.000 tona, od čega će 20 odsto ili oko 46.000 tona biti pšenica biti otkupljeno od mlinsko-pekarske industrije. Prema procenama, u ovoj godini bi se mogla očekivati proizvodnja za 5,8 odsto iznad višegodišnjeg proseka - ističe Minić.
o Koliko novca se ulaže u poljoprivredu i kako je raspoređen?
- Vlada RS je i u 2025. nastavila snažnu podršku razvoju poljoprivredne proizvodnje, što je potvrđeno zadržavanjem nivoa agrarnog budžeta od 180 miliona KM. Oko 40 odsto sredstava opredeljeno je za tekuću proizvodnju, isto toliko za podršku kapitalnim investicijama, dok su preostala sredstva rezervisana za unapređenje zdravlja životinja i biljaka.
o Apelujete na zaštitu domaće proizvodnje, obraćali ste se i institucijama BiH.
- To traje decenijama i više se tiče odnosa i uloge državnih institucija u unapređenju ne samo poljoprivrede već privrede u celini. Iako smo suočeni sa pokušajima otimanja nadležnosti u entitetima, državne institucije ne deluju pravovremeno niti efikasno ni u onim oblastima koje su isključivo njihova nadležnost, a to je pitanje spoljne trgovine. Nama jedino preostaje da se uzdamo u vlastite resurse i borimo se za bolju poziciju naših proizvođača na tržištu kroz unapređenje obima i kvaliteta naših domaćih proizvoda.
Obnovili vozni park
o Prethodnih godina poljoprivrednici su obnovili svoj "vozni park".
- Tako je. Do sada je sufinansirana nabavka 15 kombajna, oko 2.000 traktora i 7.000 priključaka u iznosu od 90 miliona KM. Ove godine za traktorske priključke primljeno je oko 1.900 prijava, za traktore 400, pet prijava za kupovinu kombajna i 34 prijave za motokultivatore sa opremom, a rezervisana sredstva iznose 20 miliona KM.
o Ima li imate plan kako sačuvati ljude, pre svega, mlade, na selu?
- Još od 2012. podržavamo mlade poljoprivrednike koji imaju završen poljoprivredni, tehnološki ili veterinarski fakultet sa 40.000 KM za pokretanje poljoprivredne proizvodnje. Za 11 godina odobreno je 2,7 miliona KM za meru samozapošljavanja mladih inženjera i to za 99 korisnika. Mladi nosioci gazdinstava mogu ostvariti 50 odsto povrata na sva ulaganja. Oko 20 odsto od odobrenih investicija otišlo je u ruke mladih poljoprivrednika.
o Lane ste nabavljali traktore za mlade ratare.
- Reč je o projektu "Selo Srpske - moje mesto za život!" Sredstva su odobrena za 300 korisnika, za šta je izdvojeno 7,8 miliona KM. Takođe smo uložili oko dva miliona KM za ekonomsko osnaživanje žena na selu, što je rezultiralo povećanjem broja žena nosilaca poljoprivrednih gazdinstava, na 19,7 odsto od ukupnog broja.
Preporučujemo
DODIK O IZJAVI PRIMORCA: Bio je u pravu kada je rekao da je BiH propala država
03. 12. 2025. u 19:25
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)