PUTIN ZAUSTAVLJA KRVOPROLIĆE U KARABAHU: Ruski mirovnjaci na liniji razgraničenja, Azerbejdžanci slave, Jermeni očajni

Branko Vlahović - stalni dopisnik iz Moskve

11. 11. 2020. u 00:19

PREDSEDNIK Rusije Vladimir Putin uspeo je da zaustavi krvoproliće u Nagornom Karabahu posle mnogobrojnih telefonskih razgovora sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevom i premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom.

ПУТИН ЗАУСТАВЉА КРВОПРОЛИЋЕ У КАРАБАХУ: Руски мировњаци на линији разграничења, Азербејџанци славе, Јермени очајни

Foto Tanjug-AP

Njih trojica su kasno uveče 9. novembra potpisala mirovni dogovor koji je u utorak stupio na snagu. Ruski mirotvorci su već stigli u Karabah i oni će biti na liniji razgraničenja.

Taj dogovor sasvim različito su doživeli Jermeni i Azerbejdžanci. U Jerevanu su bili nemiri jer su potpis Pašinjana doživeli kao kapitulaciju, a u Bakuu su celu noć slavili jer su vojničkom pobedom vratili okupirane teritorije.

Iz Rusije su tokom noći leteli vojni transporteri iz Uljanovska u Stepanakert. Prevezeni su oklopni transporteri i druga vozila kojima će mirotvorci kontrolisati poštovanje primirja i obezbeđivati koridor koji će povezivati "okrnjeni Karabah" sa maticom zemljom Jermenijom. U dužini Lačinskog koridora koji će biti širok pet kilometara Rusi su već doveli 1.960 vojnika mirotvoraca koji će imati pešadijsko oružje, kao i 90 oklopnih transportera i 380 automobila i druge tehnike. Ruski mirotvorci će tamo biti pet godina ali se njihov boravak može automatski produžiti na narednih pet. I Jermenija i Azerbejdžan mogu da odustanu od usluga ruskih mirotvoraca, ali to moraju da najave šest meseci ranije.

Foto Tanjug-AP

Obraćajući se građanima u ponedeljak uveče preko TV, Vladimir Putin je kazao da su se Azerbejdžanci i Jermeni obavezali da će ostati na pozicijama na kojima se sada nalaze, a takođe će se razmeniti vojni zarobljenici. Obe zemlje će moći da preuzmu i sahrane svoje poginule.

HELIKOPTER

MINISTAR odbrane Azerbejdžana Zakir Gasanov izrazio je saučešće ruskom kolegi Sergeju Šojguu zbog "slučajnog obaranja" ruskog helikoptera Mi-24. Predsednik Alijev je obećao da će kazniti one koji su oborili rusku letelicu i spremni su da plate kompenzaciju. Helikopter je bio srušen u jermenskom vazdušnom prostoru blizu granice sa Azerbejdžanom.

U euforičnoim govoru predsednik Ilham Alijev je kazao da je na vojnom polju Jermenija bila prisiljena da kapitulira i da se nada da sada kad su vraćene okupirane teritorije može da se definitivno reši taj dugogodišnji konflikt.

- Dogovor je za nas maksimalno dobar i Azerbejdžan je dobio sve što je hteo - objasnio je Alijev i istakao ulogu Rusije u postizanju dogovora i lično se zahvalio predsedniku Putinu.

Jermenski premijer Pašinjan je postignuti dogovor nazvao "teškim rešenjem", najboljim mogućim u postojećoj situaciji.

- To nije pobeda, ali nije ni poraz smatra Pašinjan, objašnjavajući da su Jermeni ratovali ne samo protiv Azerbejdžana, nego i protiv "terorista druge armije u NATO", misleći na Tursku.

Pašinjan je u utorak izjavio i da je doneo odluku da potpiše trojni dogovor o miru jer su ga molili predstavnici vojne komande. Postojali su problemi sa vojnom mobilizacijom, nije bilo dovoljno vojnika, pa je vojno rukovodstvo molilo da se potpiše mirovni dogovor sa Azerbejdžanom.

NEOBAVEŠTEN

ARMEN Sarkisijan, predsednik Jermenije, tvrdi da sa njim niko nije razgovarao o dokumentu koji je potpisan, pa je o sadržaju saznao iz medija. On zamera Pašinjanu što nije imao "široke konsultacije".

Jedan broj ruskih komentatora u utorak je izjavio da je Putin napravio rizičan potez što je poslao ruske mirotvorce da budu između Jermena i Azerbejdžanaca koji se vekovima mrze.

Ma šta sada govorila ogorčena opozicija u Jermeniji, neosporno je da je zahvaljujući Putinovom autoritetu u Karabahu prestalo da se gine. Osim toga, insistirajući da prestane da se puca i da se potpiše mirovni dogovor, Putin je pomogao Jermenima da ne dožive potpuni poraz. Kad su Azerbejdžanci osvojili grad Šušu ili kako ga Jermeni zovu Šuši, koji je udaljen samo desetak kilometara od Stepanakerta bilo je samo pitanje vremena kada će pasti i glavni grad Nagornog Karabaha.

Ovako će Jermeni, ipak, sačuvati deo teritorija koje su imali pre rata devedesetih godina prošlog veka. Sada opoziciona partija Procvat Jermenije, skuplja potpise da parlament poništi mirovni dogovor, ali realnost nije naklonjena Jermenima. Ostaje da se vidi da li će rukovodstvo Jermenije, nedoraslo da u teškim uslovima vodi zemlju, morati da ode.

VRAĆAJU JOŠ TRI OBLASTI

PREDSEDNIK Alijev je rekao da će Jermeni vratiti još tri azerbejdžanske oblasti Kelbadžarski, Agdamski i Lačanski, od 15. novembra do 1. decembra. Te oblasti, u kojima su u sovjetsko vreme devedesetih godina živeli Azerbejdžanci, Jermeni su osvojili u ratu od 1992. do 1994. kada su oni bili vojno superiorniji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!