RUSI SE POSREDNO UKLJUČILI U RAT U IRANU?! Amerikanci tvrde: Daju obaveštajne podatke Teheranu za napade na naše snage
RUSIJA snabdeva Iran obaveštajnim podacima za ciljanje američkih snaga na Bliskom istoku, što predstavlja prvi znak da u ratu, makar i posredno, učestvuje još jedan veliki protivnik Sjedinjenih Država. To su otkrila trojica zvaničnika upućenih u obaveštajne podatke.
Foto: Printscreen
Ova pomoć, o kojoj do sada nije bilo izveštaja, signalizira da se u sukob koji se brzo širi uključio i jedan od glavnih američkih suparnika – nuklearna sila sa izuzetnim obaveštajnim sposobnostima, piše Vašington post.
Otkako je rat počeo u subotu, Rusija je Iranu prosleđivala lokacije američke vojne imovine, uključujući ratne brodove i avione, rekli su zvaničnici koji su želeli da ostanu anonimni zbog osetljivosti teme.
- Čini se da je reč o prilično sveobuhvatnim naporima - rekao je jedan od njih.
Rusko ambasadorstvo u Vašingtonu nije odgovorilo na zahtev za komentar. Moskva je pozvala na prekid rata, koji je nazvala „ničim izazvanim činom oružane agresije“. Nije u potpunosti jasno koliki je obim ruske pomoći Iranu u ciljanju američkih snaga. Zvaničnici navode da je sposobnost iranske vojske da samostalno locira američke snage značajno oslabljena manje od nedelju dana nakon početka borbi.
Stanje na ratištu
U nedelju je u iranskom napadu dronom u Kuvajtu poginulo šest američkih vojnika, a nekoliko ih je ranjeno. Iran je ispalio hiljade jednosmernih udarnih dronova i stotine projektila na američke vojne položaje, ambasade i civilne ciljeve, dok je istovremeno zajednička američko-izraelska kampanja pogodila više od 2.000 iranskih ciljeva, uključujući lokacije balističkih raketa, pomorske snage i rukovodstvo zemlje.
- Iranski režim je potpuno slomljen - izjavila je portparolka Bele kuće Ana Keli, ne komentarišući rusku pomoć Iranu. - Njihova sposobnost za uzvratne napade balističkim raketama slabi iz dana u dan, mornarica im je uništena, proizvodni kapaciteti razrušeni, a njihovi saveznici jedva opstaju.
Reakcije SAD i Kine
CIA i Pentagon odbili su da komentarišu ove navode. Na pitanje kakvu poruku ima za Rusiju i Kinu, koje su među najmoćnijim iranskim saveznicima, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da nema nikakvu poruku i da „oni ovde zapravo i nisu neki faktor“.
Dvojica zvaničnika upoznatih sa ruskom podrškom Iranu rekli su da se čini da Kina ne pomaže iranskoj odbrani, uprkos bliskim vezama dve zemlje. Kineska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtev za komentar. Peking je takođe pozvao na prekid sukoba.
Analiza iranskih udara
Analitičari navode da bi razmena obaveštajnih podataka odgovarala obrascu iranskih napada na američke snage, koji su usmereni na infrastrukturu za komandu i kontrolu, radare i privremene objekte, poput onog u Kuvajtu gde je poginulo šest vojnika.
Poslednjih dana pogođena je i ispostava CIA u američkoj ambasadi u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije.
- Iran izvodi veoma precizne udare na radare za rano upozoravanje ili radare izvan horizonta - rekla je Dara Masikot, stručnjakinja za rusku vojsku u fondaciji Karnegi za međunarodni mir. - Rade to veoma ciljano. Gađaju komandna i kontrolna središta.
Iran poseduje tek nekoliko vojnih satelita i nema sopstvenu satelitsku konstelaciju, zbog čega su snimci koje pružaju znatno naprednije ruske svemirske sposobnosti izuzetno vredni, posebno jer je Kremlj usavršio sopstvene sisteme ciljanja nakon godina rata u Ukrajini, objasnila je Masikot.
Nikol Grajevski, koja proučava iransku saradnju sa Rusijom u Belfer centru pri Harvardovoj Kenedi školi, rekla je da iranski uzvratni napadi pokazuju visok nivo „sofisticiranosti“, kako u izboru ciljeva tako i u sposobnosti da u nekim slučajevima nadvladaju američku i savezničku odbranu.
- Probijaju protivvazdušnu odbranu - rekla je, napominjući da se kvalitet iranskih napada poboljšao čak i u poređenju sa njihovim dvanaestodnevnim ratom sa Izraelom prošlog leta.
Šire posledice sukoba
Pentagon ubrzano troši svoje zalihe preciznog oružja i presretača protivvazdušne odbrane, rekli su izvori za Washington Post, naglašavajući zabrinutost koju je izrazio general Den Kejn, načelnik Združenog štaba, dok je predsednik SAD Donald Tramp razmatrao da li da odobri operaciju. Administracija je nastojala da umanji Kejnovu procenu.
Ruska pomoć menja dinamiku posredničkog rata koja se formirala nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tokom tog sukoba, američki protivnici, uključujući Iran, Kinu i Severnu Koreju, pružali su Rusiji direktnu vojnu ili materijalnu podršku njenoj odbrambenoj industriji.
Sjedinjene Države su, sa druge strane, Ukrajini obezbedile vojnu opremu vrednu desetine milijardi dolara i delile obaveštajne podatke o ruskim pozicijama kako bi poboljšale ciljanje Kijeva.
U četvrtak je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski na mreži X objavio da je administracija predsednika SAD Donalda Trampa zatražila pomoć u odbrani od iranskih dronova i da će Kijev obezbediti „stručnjake“.
- Rusi su veoma svesni pomoći koju pružamo Ukrajincima - rekao je jedan od zvaničnika upoznatih sa moskovskom podrškom Teheranu.
- Mislim da su bili veoma zadovoljni što su dobili priliku da se na neki način revanširaju.
On je dodao da kvalitet ruskog prikupljanja obaveštajnih podataka nije na nivou američkog, ali da se i dalje svrstava među najbolje u svetu.
Strateška računica Kremlja
Washington Post je ranije izvestio da Kremlj, uprkos udaru nanetom jednom od svojih najbližih partnera, vidi moguće koristi u dugotrajnom ratu između SAD i Irana, uključujući veće prihode od nafte i krizu koja odvraća pažnju Amerike i Evrope od rata u Ukrajini.
Iran, čiji je vrhovni vođa ubijen na početku sukoba, mogao bi postati najnovija zemlja koja je poslednjih godina izgubila proruski orijentisanu vlast, nakon ustanka u Siriji krajem 2024. koji je svrgnuo dugogodišnjeg diktatora Bašara al-Asada i američke vojne akcije u januaru u kojoj je uhapšen venecuelanski predsednik Nikolas Maduro.
Ipak, nedostatak direktnog vojnog angažmana Moskve delimično je znak njene potrebe da se usredsredi na druge probleme, smatra Masikot. Kremlj, kako je rekla, „veoma ozbiljno smatra da to nije njihov problem i nije njihov rat. Iz perspektive strateškog proračuna, Ukrajina je i dalje daleko najveći prioritet.“
HRVATSKOJ STIGLA PORUKA IZ IZRAELA: Potpuno prekinite diplomatske odnose sa Teheranom
AMBASADOR Izraela u Hrvatskoj Gari Koren pozvao je zvanični Zagreb da prekine diplomatske odnose s Teheranom i sprovede bezbednosne provere osoblja iranskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj jer bi, kaže, među njima moglo biti "špijuna" Revolucionarne garde koja se u EU smatra terorističkom organizacijom.
06. 03. 2026. u 09:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
"SVE SAM TO PROŠLA SA SAŠOM" Suzana potresena zbog Zorice: "Kancer kao da je zarazna bolest, ne znam od čega je operisana"
VEČERAS se u Sava Centru održava prvi od tri koncerta Marije Šerifović u 2026. godini.
06. 03. 2026. u 20:27
Komentari (0)