ŠOLC ZBOG DESNICE MENJA I USTAV : Vlast ima podršku i demohrišćanske opozicije
ZVANIČNI Berlin smatra da ekstremisti u Nemačkoj čine sve da degradiraju Ustavni sud, pa vlada kancelara Olafa Šolca planira da promeni Ustav, da bi zaštitila najažniju sudsku adresu u zemlji. U tom nastojanju vlast u Berlinu ima podršku i demohrišćanske opozicije.
Foto: Tanjug
Izmene bi obuhvatile onaj deo Ustava koji se odnosi na Ustavni sud. Kako piše "Rajniše post", promenili bi se 93. i 94. član, tako što bi se dodalo da je "Savezni ustavni sud svim ostalim ustavnim telima samostalni i nezavisni najviši sud zemlje". U nacrtu zakona dalje se definiše da se Ustavni sud sastoji od dva sudska veća, sa po osam sudija, koje na 12 godina biraju gornji i donji dom nemačkog parlamenta Bundesrat i Bundestag. Kako predviđa novo rešenje, naknadne promena sudija neće biti moguće.
Ustavu bi trebalo da se doda i rečenica: "Odluke Saveznog ustavnog suda obavezuju sva ustavna tela države i saveznih pokrajina, kao i sve sudove i državne urede."
Kako pišu tamošnji mediji, najjača opoziciona stranka u Nemačkoj, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska, bavarska partija Hrišćansko-socijalna unija (CSU), spremne su da podrže namere vlade. Time je donošenje izmena zakona praktično zagarantovano, budući da su bez njihovih glasova u prlamentu bilo kakve promene neostvarive. Postoji, kako navodi Dojče vele, "potreba za razjašnjenjima", o čemu će demohrišćani i "semafor" koaliciona savezna vlada koju čine socijaldemokrate, Zeleni i liberali, razgovarati posle uskršnjih praznika.
Promene su, kako obrazlažu u Ministarstvu pravosuđa u Berlinu, neizbežne. Na meti desničara, naročito Alternative za Nemačku (AfD) Ustavni sud se našao odavno, a broj predmeta kojima ova partija zasipa najviši sud, raste geometrijskom progresijom. Reč je o talasu kontratužbi koje AfD usmerava ka sudijama Ustavnog suda zato što je Ured za zaštitu ustavnog poretka proglasio neke njene pokrajinske ogranke radikalno desničarskim organizacijama. U nekoliko sudova na regionalnom nivou uveliko se vode procesi po tužbama pripadnika AfD.
Do sada je zakon koji reguliše nadležnosti i metode Ustavnog suda bilo moguće promeniti prostom većinom u Bundestagu, što od sada neće biti moguće. Za promene u Ustavu i do sada je bila potrebna dvotrećinska većina glasova poslanika.
Ono što neće biti podložno promeni su članovi jedan i 20 Ustava. Prvi član garantuje ljudsko dostojanstvo i osnovna prava, član 20 štiti državne principe, kao što su demokratija, vladavina prava i socijalna država.
Raste popularnost AfD
NA prvo mesto po popularnosti u Nemačkoj, izbila je ovih dana Hrišćansko-demokratska partija (CDU) za koju bi, da su izbori sutra, glasala trećina biračkog tela. Sledi desničarska AfD, sa 18 procenata, pa socijaldemokrate i zeleni sa po 15 odsto glasova. Nova stranka Sare Vagenkneht se izborila za pet procenata, dok su liberali, koji su u vlasti, pali na samo četiri procenta. Opoziciona Levica dobila bi glasove tri procenta nemačkih birača.
ZAKON O ANEKSIJI GRENLANDA PREDAT KONGRESU: "Dodeliti mu status savezne države SAD"
AMERIČKI republikanski kongresmen Rendi Fajn podneo je predlog zakona koji predviđa „aneksiju i dodelu statusa savezne države“ Grenlandu u okviru Sjedinjenih Američkih Država, navodi se u saopštenju koje je objavio zakonodavac.
12. 01. 2026. u 21:16
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
BALKANCI O ŽIVOTU U EVROPI: Pustiće te da crkneš - ti njega ugostiš gozbom, on misli da si seljačina
MNOGI sanjaju o životu u Nemačkoj, Austriji ili Švajcarskoj, zamišljajući mir, red i bolji standard. Ipak, iskustva naših ljudi koji su se preselili otkrivaju da život u zapadnoj Evropi često nosi neočekivane izazove koji mogu šokirati one koji su navikli na balkansku spontanost i toplinu.
13. 01. 2026. u 10:22
Komentari (0)