ŠOLC ZBOG DESNICE MENJA I USTAV : Vlast ima podršku i demohrišćanske opozicije
ZVANIČNI Berlin smatra da ekstremisti u Nemačkoj čine sve da degradiraju Ustavni sud, pa vlada kancelara Olafa Šolca planira da promeni Ustav, da bi zaštitila najažniju sudsku adresu u zemlji. U tom nastojanju vlast u Berlinu ima podršku i demohrišćanske opozicije.
Foto: Tanjug
Izmene bi obuhvatile onaj deo Ustava koji se odnosi na Ustavni sud. Kako piše "Rajniše post", promenili bi se 93. i 94. član, tako što bi se dodalo da je "Savezni ustavni sud svim ostalim ustavnim telima samostalni i nezavisni najviši sud zemlje". U nacrtu zakona dalje se definiše da se Ustavni sud sastoji od dva sudska veća, sa po osam sudija, koje na 12 godina biraju gornji i donji dom nemačkog parlamenta Bundesrat i Bundestag. Kako predviđa novo rešenje, naknadne promena sudija neće biti moguće.
Ustavu bi trebalo da se doda i rečenica: "Odluke Saveznog ustavnog suda obavezuju sva ustavna tela države i saveznih pokrajina, kao i sve sudove i državne urede."
Kako pišu tamošnji mediji, najjača opoziciona stranka u Nemačkoj, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska, bavarska partija Hrišćansko-socijalna unija (CSU), spremne su da podrže namere vlade. Time je donošenje izmena zakona praktično zagarantovano, budući da su bez njihovih glasova u prlamentu bilo kakve promene neostvarive. Postoji, kako navodi Dojče vele, "potreba za razjašnjenjima", o čemu će demohrišćani i "semafor" koaliciona savezna vlada koju čine socijaldemokrate, Zeleni i liberali, razgovarati posle uskršnjih praznika.
Promene su, kako obrazlažu u Ministarstvu pravosuđa u Berlinu, neizbežne. Na meti desničara, naročito Alternative za Nemačku (AfD) Ustavni sud se našao odavno, a broj predmeta kojima ova partija zasipa najviši sud, raste geometrijskom progresijom. Reč je o talasu kontratužbi koje AfD usmerava ka sudijama Ustavnog suda zato što je Ured za zaštitu ustavnog poretka proglasio neke njene pokrajinske ogranke radikalno desničarskim organizacijama. U nekoliko sudova na regionalnom nivou uveliko se vode procesi po tužbama pripadnika AfD.
Do sada je zakon koji reguliše nadležnosti i metode Ustavnog suda bilo moguće promeniti prostom većinom u Bundestagu, što od sada neće biti moguće. Za promene u Ustavu i do sada je bila potrebna dvotrećinska većina glasova poslanika.
Ono što neće biti podložno promeni su članovi jedan i 20 Ustava. Prvi član garantuje ljudsko dostojanstvo i osnovna prava, član 20 štiti državne principe, kao što su demokratija, vladavina prava i socijalna država.
Raste popularnost AfD
NA prvo mesto po popularnosti u Nemačkoj, izbila je ovih dana Hrišćansko-demokratska partija (CDU) za koju bi, da su izbori sutra, glasala trećina biračkog tela. Sledi desničarska AfD, sa 18 procenata, pa socijaldemokrate i zeleni sa po 15 odsto glasova. Nova stranka Sare Vagenkneht se izborila za pet procenata, dok su liberali, koji su u vlasti, pali na samo četiri procenta. Opoziciona Levica dobila bi glasove tri procenta nemačkih birača.
Preporučujemo
POTPUNI HAOS: Internet ugašen, bankarski sistem u Iranu prestao da funkcioniše
12. 01. 2026. u 12:33
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)