TURSKA BLOKIRA PLANOVE ZA ZBLIŽAVANJE EU I NATO-A? "Euroaktiv": Kipar - zamrznuti konflikt
GEOPOLITIČKI interesi Turske u vezi sa podeljenim ostrvom Kipar mogu biti prepreka u naporima da se uspostave još bliže veze između EU i NATO-a, a što je iskazani cilj obe organizacije, piše "Euroaktiv".
Foto AP
NATO i EU potpisali su treću zajedničku političku deklaraciju u januaru ove godine, najavljujući bližu saradnju po vojno-bezbednosnim evroatlantskim pitanjima.
Tada je saradnja proširena i na "zaštitu kritičnih infrastruktura, novih tehnologija, svemira, bezbednosnih pitanja, klimatskih promena, kao i manipulacije informacijama".
Međutim, Ankara je istakla da se neće uskladiti sa dokumentom koji sadrži plan za dalje zbližavanje dve organizacije, izjavilo je nekoliko NATO diplomata za briselski portal.
Razlog za protivljenje Ankare jesu politička pitanja koja su posledica spora oko Kipra, rekle su diplomate.
Zbog zamrznutog konflikta, Ankara smatra da je deklaracija u kojoj se navodi da će obe organizacije "unapređivati partnerstvo NATO-EU u saradnji sa svim saveznicima" protiv interesa Turske i turske zajednice na Kipru, navodi "Euraktiv".
Mapa puta je odložena
Iako je nezadovoljstvo Ankare do sada imalo malobrojne posledice, ona bi mogla da blokira napredak na mapi zbližavanja dva bloka, a u kojoj će biti navedene konkretne i praktične oblasti za saradnju između EU i NATO, i koja je trebalo da bude dogovorena istovremeno sa političkom deklaracijom u januara, piše briselski portal.
- EU ima Kipar, NATO ima Tursku - rekao je jedan od izvora za "Euraktiv", ističući da to pitanje dolazi sa obe strane.
Trenutno su 22 članice NATO-a takođe države članice EU, što čini trećinu vojnog saveza otkako se Finska pridružila u aprilu. Vojno-neutralne članice EU uključuju Austriju, Irsku, Maltu i Kipar. Švedska, koja je podnela zahtev za pristup Alijansi uz Finsku, i dalje čeka da Turska i Mađarska ratifikuju njen zahtev za pristup.
Aktuelni plan saradnje NATO-a i EU datira iz 2018. godine, a "Euraktiv" nagoveštava da želja daljeg zbližavanja dva bloka proizilazi iz "sve većeg izazova Kine" i "eskalacije sukoba u Ukrajini".
U julu, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef Evropskog saveta Šarl Mišel biće pozvani da učestvuju u radnoj sednici sa državama članicama NATO-a na samitu vojne alijanse u Vilnjusu u znak bliskog partnerstva.
BONUS VIDEO: BUGARI NE ŽELE NATO - Na protestima u Sofiji traži se vojna neutralnost i mir u Ukrajini
(RT)
Preporučujemo
"DA" ZA FINSKU: Turski parlament se saglasio sa zahtevom Helsinkija za članstvo u NATO
01. 04. 2023. u 12:57
ODGOVOR VLADIKE NIKOLAJA: Zašto se pobožni muče, a nepravedni napreduju
27. 04. 2023. u 19:27
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)