KORONA PARIZU "ČUVA" KALEDONIJU? Sledeće nedelje žitelji turističkog ostrva u Tihom okeanu ponovo glasaju o razvodu od Francuske

Goran Čvorović - stalni dopisnik iz Pariza

04. 12. 2021. u 23:16

KOLONIJE prvo donose bogatstvo, zatim glavobolju, a onda ekonomske gubitke. Bivše osvajače održavanje specijalnih statusa puno košta, a uticaji kolonizatora se sve više smanjuju. Ovih dana, svedoci smo udaljavanja Barbadosa iz Krunskih zemalja Komonvelta i, istovremeno, raspisanog referenduma za otcepljenje Nove Kaledonije od Francuske.

КОРОНА ПАРИЗУ ЧУВА КАЛЕДОНИЈУ? Следеће недеље житељи туристичког острва у Тихом океану поново гласају о разводу од Француске

Foto AP

Na svečanosti definitivnog odvajanja Barbadosa od britanske krune posle četiri veka, održanoj pre nekoliko dana u Bridžtaunu, glavnom gradu ove karipske mikrodržave sa oko trista hiljada stanovnika, kao lični izaslanik kraljice Elizabete Druge bio je njen sin, princ Čarls. Došao je da prisustvuje spuštanju britanske zastave i da predstavlja majku u primoporedaji dužnosti. Primljen je uz sve počasti i od nove predsednice odlikovan Redom slobode Barbadosa.

Barbados je nezavisnost dobio 1966, ali je tada zadržao kraljicu kao suverena. Republika je svečano postao protekle nedelje. Funkciju predsednika obavljaće dosadašnja guvernerka Sandra Mejson, koja je ovom prilikom položila zakletvu. Ova zemlja doduše ima i svoju svetsku ambasadorku, popularnu pevačicu Rijanu, koja je ovde rođena i koja je prisustvovala ceremoniji rađanja republike.

Ono što je uradio Barbados, francuska Nova Kaledonija tek pokušava. Put je posut trnjem. Sledeće nedelje (12. decembra) žitelji ovog ostrva u Tihom okeanu (dugačko 400 kilometara, široko u najširem delu 64, ukupne površine 18,5 hiljada kvadratnih kilometara), treći put će u poslednje tri godine izaći pred birališta da odrede sopstvenu sudbinu.

Pravo glasa ima 185.000 od ukupno oko 270.000 žitelja ostrva, koji će odgovarati na jednostavno pitanje: "Da li želite da Nova Kaledonija dobije pun suverenitet i postane nezavisna?" Na prvom glasanju 2018. godine, "ne" je prevagnulo sa 56,7 odsto, a razlika se 2020. smanjila, pa je nezavisnost odbijena sa 53,3. Predstojeće glasanje je prethodnim dogovorima određeno kao poslednje, ali...

Naime, baš kad je trebalo da se zahukta kampanja, Novu Kaledoniju je početkom septembra pogodio snažan talas pandemije virusa korona, od koga su prethodno uspeli da se praktično potpuno sačuvaju. Pristalice odvajanja od Francuske su insistirali da se u takvoj situaciji glasanje odloži, ali su vlasti u Parizu odlučile da referendum ipak bude održan.

Independisti iz partije Palika su ljuti, odbijanje odlaganja su ocenili i kao "objavu rata", i odlučili da bojkotuju birališta. Glasanje će ipak biti održano, a iz Pariza je poslato oko 250 administrativnih posmatrača. Biće prisutna i misija eksperata UN. Svi će morati da imaju dve doze vakcine, da budu testirani i da provedu nedelju dana u karantinu. Ipak, to nije odobrovoljilo pristalice nezavisnosti.

SLOBODA I PRIVILEGIJE

PUT emancipacije, s jedne strane, donosi samostalnost i slobodu odlučivanja, s druge ekonomske nevolje i gubitak privilegija koje se odražavaju u razvoju infrastrukture i kvalitetu svakodnevnog života.

Nova Kaledonija, na primer, kao i slične mini-države, ima status specijalne teritorije EU, čiji građani između ostalog imaju pravo da učestvuju i na izborima za Evropski parlament. Sve ono što iz toga proizlazi, nestaje s nezavisnošću.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZA BOLJE SUTRA: Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine