LIČNI STAV: LJosa i NATO

Zoran Avramović

24. 11. 2020. u 13:32

RAZGOVOR sa peruanskim nobelovcem Mariom Vargas Ljosom, objavljen u dodatku Kultura ("Novosti", 10.11.2020) nastavak je dobrog prijema njegove ličnosti i dela u srpskoj kulturi.

ЛИЧНИ СТАВ: Љоса и НАТО

Foto I. Marinković

I ne samo u njoj. Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je primio Ljosu 22. juna 2015. godine i s njim srdačno razgovarao o raspadu Jugoslavije, Latinskoj Americi, emigraciji, o problemu Kosova i Metohije. Tom prilikom predsednik Srbije je peruanskom nobelovcu poklonio knjigu "Hrišćansko nasleđe na Kosovu i Metohiji - istorijsko i duhovno središte srpskog naroda". Iste godine, Ljosa je potpisivao svoje knjige srpskim čitaocima koji su strpljivo čekali u redu.

Dakle, doček peruanskog novelovaca u Srbiji bio je na visokom nivou prijateljstva.

Neupućen posmatrač bi rekao da je veliki prijatelj Srba. Međutim, onaj upućeni pamti da je u vreme NATO bombardovanja 1999. godine, na stranicama španskog "Paisa", Ljosa u svojim kolumnama podržavao agresiju na Srbiju kako bi "spasli Kosovare od uništenja". Išao je i dalje, pa je okrivljavao NATO što nije započeo svoje bombardovanje 1990. godine. A u "Paisu" od 11. aprila 1999. godine o Srbima piše da su zločinci i poredi ih "sa holokaustom, i onim što je počinio Hitler".

Kako da se postavimo prema peruanskom nobelovcu i njegovoj nekadašnjoj slici Srba i Srbije? On nije ni Bil Klinton ni Toni Bler. Razlika između njega i njih je u tome što su oni donosili odluke o bombardovanju, a on je u javnosti opravdavao njihovu odluku. Zapadni političari su ogoljeno delovali, a on i drugi podržavaoci bombardovanja (kao nemački filozof Habermas) svoje javno opredeljenje su "zaklanjali" umetničkim ili naučnim delom.

To praktično znači da je odnos prema njegovom političkom stavu posredovan stvaralačkim delom, dok je kod Klintona i Blera direktno politički. Ovu dvojicu ćemo uvek pamtiti kao izvršioce agresije, a Ljosu kao književnika čiji apel za bacanje bombi na Srbe pada u zaborav. Tome doprinosi i današnja Ljosina kritika lažnih vesti, čime se zaobilazi nekadašnja (1999) proizvodnja lažnih vesti. Danas je opštepoznata laž o "humanitarnoj intervenciji" NATO pakta i nije teško kritikovati tu nečuvenu agresiju na našu državu.

("Vlast fabrikuje najveće laži", govori danas Ljosa) Nije bio potreban veliki misaoni i moralni napor da se i onda prepozna ta laž. Ali, naše vreme je vreme velikih i brzih moralnih preokreta pojedinaca, grupa i vlasti.

Dakle, kako se danas u Srbiji postaviti prema Ljosi? Sigurno ne kao prema Handkeu. Neko će čitati njegove knjige, neko neće. Svaka knjiga čeka svog čitaoca na policama knjižara. Šta opredeljuje čitaoca da izabere baš ovu ili onu knjigu? Odgovor se kreće u okviru čitalačkih prava, danas i ovde. Delo koje je književna kritika visoko ocenila, jedan krug čitalaca ima pravo da ne prihvati. Druga recepcija se može imenovati kao ideološko-politička: čitaoci ne odvajaju književnu vrednost dela od ideološko-političkog delovanja književnika? Zagonetku recepcije još dugo ćemo odgonetati.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

BORIŠA SIMANIĆ ŠOKIRAO SVE! Evo šta je izjavio reprezentativac koji je izgubio bubreg igrajući za Srbiju (VIDEO)