ODGOVORI SKRIVENI U KORALNIM GREBENIMA: Dve izložbe u Muzeju primenjene umetnosti u saradnji sa Austrijom
TOKOM februara i marta, beogradski Muzej primenjene umetnosti ugostiće čak dve izložbe koje su deo projekta "Zamisli dostojanstvo" (Imagine Dignity), a tokom minule godine bile su na turneji kroz zapadni Balkan i predstavljene u Berlinu.
Foto EOOS
Od 13. februara, tako će se u Glavnoj galeriji MPU naći postavka "Korlni greben: Regenerativni dizajn" (Coral Reef. Regenerative Design), a u Galeriji "Anastas Jovanović" i izložba "Sto ideja za Zapadni Balkan: Beogradski antergraund" (100 Ideas for the Western Balkans: Belgrade Underground).
Obe postavke nastale su u okviru austriskog kulturnog, ali i diplomatskog programa, "Kultura za budućnost". Tema koja je postavljena umetncima je dostojanstvo, ali shvaćeno šire od ljudskog, postavljeno u kontekst ideja nemačkog filozofa Hansa Jonasa, koji je pozivao da čovečanstvo vrati dostojanstvo i prirodi i svim njenim vrstama. A to se, kako najavljuju organizatori izložbi, odnosi i na problem sa klimatskim promenama, kao gorućim pitanjem našeg vremena.
Ugroženost ekosistema, koje formiraju korali, sa svojim biodiverzitetom, poslužila je kao metafora za postavku posvećenu regenerativnom dizajnu, čiji su kustosi Lote Kristoferič i Harald Grindl, a koordinator Slobodan Jović, iz MPU.Ideja je da se logika prirode prenese u procese projektovanja. Prema rečima kustoskinje Kristoferič, izložba uzima koralni greben kao metaforu i za otpornost i za fragilnost.
- Klimatske promene sve više ugrožavaju ove "prašume mora"- piše u najavi izložbe. - To potvrđuju sve učestaliji slučajevi izbeljivanja korala, što se dešava kad korali pod stresom izbace alge koje im daju živopisne boje i vodi ka njihovom odumiranju. Eksponati mogu podstaći promišljanje o mogućnostima koje dizajn može imati u stvaranju regenerativne budućnosti.
Metafora grada
TEME kojima su se bavili autori uključeni u postavku "Sto ideja za Zapadni Balkan: Beogradski antergraund": kako se hranimo i kako negujemo okolinu , kako gradimo i živimo , kako se krećemo, šta generišemo i kako možemo regenerisati prekinute materijalne cikluse na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Izložba prikazuje metamorfozu grada, od neformalnog do inovativnog urbanog pejzaža, preko projekata održivog razvoja. Na taj način istražuje potencijal Beograda da postane kulturni i arhitektonski orijentir unutar Zapadnog Balkana.
Iza izložbe u Galeriji "Anastas Jovanović", stoji studio Urbanthinktank_next, odnosno kustosi Hubert Klumpner i Mihael Valčak.
U fokusu koncepta ove postavke, čiji korordinator je takođe Slobodan Jović su inovativne, kako praktične, tako i metaforičke ideje, koje su autori realizovali sarađujući sa arhitektama i urbanistima nove generacije iz različitih delova sveta. Čitav projekat započet je u Beču, nastavljen je kinskom u Šenžen, i potom dospeo na Zapadni Balkan. Najpre na izložbi u Sarajevu, a sada i u Beogradu, cilj je da se prošire kolektivna znanja i iskustva sakupljena tokom ovog programa. Postavka ima nameru da prikaže kako su mnoga globalna dizajnerska rešenja i ideje primenjivi i na Zapadni Balkan, Beograd i šire.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)