POGLED ISKOSA: Jubilej Galerije Dar-Mar

Dejan Đorić

25. 10. 2022. u 14:23

KADA je Nikola Stojčević formirao Galeriju Heksalab upitao me je šta je potrebno za uspeh jedne galerije.

ПОГЛЕД ИСКОСА: Јубилеј Галерије Дар-Мар

Aleksandar Cvetković, "Sazvežđa"

Odgovorio sam mu kratko: trajanje. Odista, svedoci smo da se od prve privatne galerije Vide Gostuški uzdiglo i preko noći ugasilo na desetine privatnih beogradskih galerija, kao i onih u unutrašnjosti, ma koliko uspešno radile. Većina su trgovačke ispostave koje povremeno organizuju samostalne, ređe grupne izložbe. Galerija Dar-Mar u tom smislu uspela je ne samo da se održi tačno dve decenije već i da strogo profiliše svoj izlagački program, kakav nemaju ni državne galerije poput ULUS-a i ULUPUDS-a, tj. upravo zato što o programu Dar-Mara ne odlučuju saveti i komisije. Reč je o verovatno prostorno najmanjoj galeriji u Beogradu, ali visokih zidova, u kojoj se izlažu i veći formati. Dar-Mar ne samo da vodi krajnje uspešnu izlagačku politiku već svaku izložbu prati kvalitetan katalog u boji A4 formata, sa dobrim fotografijama, dizajnom i štampom.

Ponekad su ti katalozi obimni po broju strana, prelaze u publikacije, a iza celog nesumnjivog uspeha te galerije smeštene u centru Beograda, u ulici kralja Petra, stoji samo jedan čovek, njen vlasnik - Mladen Maraš. Taj odmereni i elegantni gospodin je i sjajni poslovni čovek koji nepogrešivo ume da otkrije i podrži nove umetnike, ali i da unapredi opuse starijih. Vođen je isključivo idejom o čistoj likovnosti, o Njenom veličanstvu slici kao i dalje ključnom vidu umetnosti, uprkos svim eksperimentima.

Tako u njegovoj galeriji nema dela iz domena nove umetničke prakse, videa, performansa, fotografije i instalacije koja je okupirala skoro sve druge izložbene prostore, što ne znači da u galeriji nije prisutno avangardno, napredno slikarstvo. Ponekad su tu i skulpture (Dejan Prendić i Tamara Rakić), ali nikada grafike i crteži. U elitističkom Dar-Maru uglavnom izlažu naši najveći (post)moderni slikari, od kojih su pojedini akademici (Dušan Otašević) ili profesori (Živko Đak, Ljubodrag Janković Jale i Milan Stašević). Raspon likovnosti je od umerene, suzdržane fantastike (Vladimir Dunjić, Damjan Đakov, Jale, Dragan Azdejković, Nebojša Bežanić, Andrej Konopek i Goran Mitrović), magičnog realizma (Saša Marjanović, Zoran Nastić i Milan Miletić), hiperrealizma (Bratislav Radovanović) do čiste apstrakcije (Aleksandar Cvetković, Josif Vidojković, Nikola Žigon, Gordana Mirkov i Predrag Popara) i novog srpskog slikarstva pod uticajem avangardnih strujanja (Srđan Đile Marković i Mihael Milunović). Neki od izlagača više nisu živi (Prendić, Đakov, Jale), dok su drugi sasvim mladi i na početku (Konopek). Dar-Mar ima i svoje favorite, pa je Cvetkoviću priređeno šest izložbi, a Dunjiću i Miletiću po dve. Težište je na kvalitetnim slikama i objektima, od kamernog do većeg formata, na samostalnim izložbama, mada su bile i grupne ("Poljubac je susret najveći na svetu" i "Dar-Mar u Progresu").

BONUS VIDEO: KNEZ MILOŠ JE ODAVDE OBJAVIO SLOBODU: U porti Saborne crkve culo se vekovima zabranjeno zvono

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUS, OLIMPIJSKI ŠAMPION, ŠOKIRAO SVET: Ovim potezom sludeo one koji dele sankcije Rusima