PROTIV PODELA: Nagrade Stefanu Arsenijeviću i Zrinku Ogresti na Paliću
OVOGODIŠNjI dobitnici nagrade Asocijacije filmskih festivala Srbije (AFIFS), za najbolji domaći film i manjinsku koprodukciju su "Strahinja Banović" Stefana Arsenijevića i "Plavi cvijet" Zrinka Ogreste. Rediteljima je priznanje dodeljeno druge večeri Festivala evropskog filma na Paliću.
Foto Damir Vujković
Po mišljenju žirija za stvaranje filmova neophodno je regionalno povezivanje i zato je važno da se podrže koprodukcije. "Plavi cvijet" Zrinka Ogreste je prošle godine prikazan na Palićkom festivalu, a da bi primio ovo priznanje reditelj je na Palić došao samo šest dana pošto je imao infarkt. Uz veliku zahvalnost na priznanju, razlog za to je i odgovor na dešavanja od pre dva dana, kada je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću zabranjeno da poseti Jasenovac.
- Sve što sam mislio kurtoazno da kažem o ovoj nagradi ću zanemariti zbog stvari koje su se u međuvremenu dogodile. Dolazak na Palić je moj emotivni izbor, ali u kontekstu konstantnog stavljanja negativnog duha između naša dva naroda hteo sam i svojim primerom da pokažem da postoji nešto znatno više od toga - poručio je Ogresta. - Ovim činom hteo sam da pokažem da postoji nešto što nas sve zajedno spaja i da svi zajedno ne dozvolimo bilo kojim vlastima i politici da to narušava. Spone između naša dva naroda su daleko dublje nego ono što nas razdvaja, ako nas razdvaja.
Kako žiri navodi, kroz priču o savremenoj ženi, njenoj ćerci u tinejdžerskim godinama i majci koju sustižu zadravstveni problemi, film "Plavi cvijet" preispituje nedostatak komunikacije ne samo među ljudima, već i čoveka sa samim sobom, upućujući na zloslutne posledice. Daje upečatljivu sliku današnjeg društva čije je jedno o težišnih tačaka beznađe svih generacija, kao posledica neoliberalnog konteksta.
- Svih mojih osam filmova je prikazano na nekom od festivala u Srbiji. A s obzirom na današnju situaciju u Hrvatskoj i položaj pojedinih reditelja, možda snimim i većinsko srpski film - dodao je Ogresta.
Kako stoji u obrazloženju, u filmu "Strahinja Banović" hvale vrednim filmskim jezikom koji o najtežem govori na suptilan, rafiniran i snažan način, Arsenijević je slojevito prepleo ovdašnju tradiciju i mit sa više nego aktuelnim pitanjem savremenog sveta, a to su migranti. Posle dugo vremena bio je to srpski film u glavnom programu festivala u Karlovim Varima, gde je trijumfovao a potom i nastavio da niže uspehe na drugim manifestacijama.
- Stalna podela na "mi" i "oni"... kada to čujete znajte da je to neka greška. Moramo da se borimo nekako protiv tog osećaja da smo odvojeni. Jedini način da ovaj svet, koji je na ivici propasti, opstane je da se povežemo na nivou onoga što je ljudsko i univerzalno svima nama - rekao je Stefan Arsenijević, zahvalivši se na nagradi i emotivno se sećajući Milene Dravić koja je izuzetno cenila njegov rad.
Nagrade koje dodeljuje Asocijacija filmskih festivala Srbije (AFIFS) ima za cilj poziconiranje srpskog igranog filma i manjinskih koprodukcija u evropski kontekst, ali i povezivanje filmskih festivala iz cele zemlje.
Danas na festivalu
U OKVIRU selekcija "Paralele i sudari" danas će biti prikazan domaći film "Luča" Ivice Vidanovića, a publika će imati priliku da pogleda i specijalnu projekciju filma "Murina" Antoanete Almat Kusijanović. U Glavnom takmičarskom programu na Letnjoj pozornici biće "Vesele devedesete" Lorenca de Karvala i "Muka mi je od sebe" Kristofa Boglija.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)