SIGURNOST ZA BLAGO NA SVETOJ GORI: Šta sve donosi budući zakon o očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa Hilandara
PROŠLE sedmice Vlada Srbije usvojila je i u dalju proceduru poslala Nacrt zakona o očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa manastira Hilandar.
Foto B. Subašić
Pred skupštinskim poslanicima tako će se naći pravni akt čija je namera da sistemski uredi očuvanje materijalne i nematrijalne baštine ovog važnog spomenika na Svetoj Gori, ali i velike svetinje Srpske pravoslavne crkve.
Na pitanje šta je ono najvažnije što će ovaj zakon doneti, iz Ministarstva kulture i informisanja, koje je njegov predlagač, za "Novosti" su odgovorili:
Foto B. Subašić
- Donošenjem zakona se stvara pravni okvir kojim će biti obezbeđena kontinuirana pomoć Republike Srbije očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa manastira Hilandar i u tom okviru pomoć obnovi, rekonstrukciji i očuvanju manastira, uz stalnu, izvesnu i sigurnu finansijsku podršku iz budžetskih sredstava.
Ovim zakonom bi tako trebalo bi da bude olakšano finansiranje završetka obnove, kao budućnih restauratorsko-konzervatorskih radova, ali to nije njegova prevashodna namena, objašnjavaju u MKI:
- Ciljevi zakona ne predstavljaju samo konzervatorsko-restauratorske radove na objektima nepokretnog kulturnog nasleđa odnosno pokretnog nasleđa, ikona i rukopisa, već predviđa i podizanje nivoa društvene odgovornosti za zaštitu srpskog kulturnog i istorijskog nasleđa u okviru manastira Hilandar, a samim tim i podizanje svesti i znanja o srpskom kulturnom i istorijskom nasleđu na Svetoj Gori Atonskoj. Takođe, zakonom se predviđa i unapređenje stanja imovine i razvoj manastirske ekonomije.
Tragedija požar iz marta 2004., Foto S. Žutić
Posle katastrofalnog požara, koji je u Hilandaru besneo, tokom cele noći, između 3. i 4. marta 2004, u novembru te godine, Vlada je donela Odluku o obrazovanju posebne Komisije za Hilandar, koja svoju misiju i danas obavlja.
Foto B. Subašić
- Zadatak Komisije je da predlaže aktivnosti, programe i poslove koji se odnose na očuvanje i negovanje istorijskih, verskih i kulturnih tradicija Hilandara, praćenje radova i stanja pokretne i nepokretne imovine Hilandara, obnovu i rekonstrukciju postojećih objekata, kao i izgradnju novih objekata Hilandara, obnovu i rekonstrukciju istorijskih i kulturnih spomenika koji su u sastavu Hilandara, kao što su freske, ikone, rukopisi - podsećaju u Ministarstvu kulture i informisanja.
- Među zadacima komisije je i organizacija proslava značajnih datuma iz istorije Hilandara, ali i razmatranje izveštaja i drugi poslovi od značaja za očuvanje tradicije i kulturno-istorijskih spomenika Hilandara.
Budući Zakon o očuvanju kulturnog i istorijskog nasleđa manastira Hilandar, tako će, u dva svoja člana definisati i nastavak rada ove Komisije.
OBNOVLjENO 80 ODSTO
TOKOM kobnog martovskog požara pre 17 godina u manastiru, koji je Stefan Nemanja osnovao 1198. na inicijativu svog sina Svetog Save, a koji se nalazi na listi Svetske baštine Uneska, izgoreli si objekti na površini od 1968,5 metara kvadratnih, odnosno 42,78 odsto njihove površine. Vatrom je zahvaćeno osam građevinskih celina, dok su i ostale pretrpele oštećenja. Republika Srbija je od 2004. do 2020. izdvojila više od 13 miliona evra za projekte obnove, a do ove godine završeno je 80 odsto radova na obnovi.
Obnova deo manastira Hilandar, Foto B. Subašić
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)