TEMELJ NA SRPSKOJ KULTURI I JEZIKU: Nagrade Milutinu Mićoviću i Institutu za srpsku kulturu iz Nikšića na manifestaciji u Herceg Novom
PESNIK Milutin Mićović i Institut za srpsku kulturu iz Nikšića ovogodišnji su dobitnici nagrada "Pečat Herceg Šćepana" i "Ćiriličnik", koje se dodeljuju na tradicionalnoj manifestaciji "Trg od ćirilice" u Herceg Novom.
LAUREAT Milutin Mićović, Foto Mitropolija crnogorsko primorska
Književnik Radomir Uljarević pročitao je obrazloženje žirija o uručenju nagrade Mićoviću, u kome se navodi da laureat dosledno i neodstupno ispisuje svoju prozu, eseje, kolumne, komentare, stihove, spajajući tradicionalne i moderne postupke.
- Njegova molitvena, bogotražiteljska poezija je nezaustavljiva lirska ispovest, prepuna pitanja koja uglavnom sadrže i odgovore, i kad pesma govori o jednostavnim stvarima čitanje nije uprošćeno, pesniku kao da je stalo da ne otkrije ono za čime traga, kako bi tim činom baš to izgubio - naveo je Uljarević.
U obrazloženju nagrade "Ćiriličnik" ističe se da Institut za srpsku kulturu iz Nikšića postoji od 2016. godine i predstavlja jedinu naučno-istraživačku ustanovu koja se bavi istraživanjem, vrednovanjem i prezentovanjem bogatog srpskog kulturno i duhovnog nasleđa, na tlu današnje Crne Gore, ali i iz susednih oblasti.
- Srpska kultura je ono na čemu stoje srpske države i pokrajine, srpska sabornost, i njena budućnost. Najbolja kultura proizvodi suverenost duha. I Crna Gora, mi tako svedočimo, stoji na srpskoj kulturi, jeziku i pismu, na Cetinju i Lovćenu. Iako je po tim pitanjima, danas nametnuta velika polemika u Crnoj Gori, ali pokazuje se da ono što je vredno, ne može da potone, i ne može se zaboraviti, kao što pokazuje i ovaj Trg i ime Hercega Stefana - kazao je Milutin Mićović.
Budimir Aleksić, Foto Mitropolija crnogorsko primorska
Za ovih dvadeset godina u Crnoj Gori, po Mićovićevim rečima, stvorena je takva podela u jednom narodu, jednoj kulturi, da je bilo poželjno da braća budu nebraća, da jedan jezik bude dva, da pored crkve bude anticrkva, i da nema načina da se razgovara po bitnim pitanjima u ovako podeljenoj Crnoj Gori.
Jedni su mogli sve, a malo šta su znali, drugi su znali i videli sve, ali još ništa nisu mogli. Čini mi se da je prethodna državna vlast silom, na sramotu uvela crnogorski jezik u crnogorski Ustav i državu, da bi zaustavila razumevanje, da se stvori što veća ljudska tmuša, kako bi svi odustali od Boga i od čoveka. Živeći kao tuđini u svojoj državi, imali smo za pomoćnike velike Petroviće, i celo duhovno i kulturno nasleđe, dok nas je svoja država sve više prezirala i odbacivala. Ali, kao što se istini ne može odseći jezik, tako se ne može ugasiti ni sloboda u narodu i pojedincima koji znaju šta ona može - rekao je Mićović.
Potiskuju ćirilicu
BUDIMIR Aleksić, zahvalio se na uručenoj nagradi i poverenju koje je ukazano Institutu za srpsku kulturu.
- "Trg od ćirilice" opstaje zahvaljujući pregalaštvu jednog od stubova ove manifestacije, oca Radomira Nikčevića, koji se u okviru ove manifestacije organizovanom akcijom, suprostavio jednom destruktivnom, ideološkom projektu, eliminisanja imena srpskog jezika i potiskivanja ćiriličnog pisma iz ove zemlje - kazao je Aleksić.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)