TANKOSIĆ ZA USKRŠNJIM STOLOM: Pronađena najranija poznata fotografija čuvenog srpskog vojvode
S PRELASKOM iz 19. u 20. vek, pod uticajem Zapadne Evrope, prvenstveno Pariza i Beča, u Srbiji postaje popularno slanje čestitki za Božić i Uskrs kojima su se izražavale želje za blagostanjem, srećom i uspehom.
Milivoje Živanović i Vojislav Tankosić sa drugovima, Foto Ljubiša Đonić. Iz porodične arhive Milivoja Živanovića
Uskršnje čestitke su najčešće prikazivale Hristovo vaskrsenje, ali su popularni motivi sa simboličnim značenjem takođe bili zec, pile, laste, šarena jaja, prolećni pejzaži i cveće. Ubrzo su se pojedini fotografi dosetili, pa su u svojim ateljeima mušterijama pružali i posebna pretprazična fotografisanja, kako bi potom fotografije mogle biti korišćene kao četitke prijateljima i rođacma.
Jedna od najstarijih sačuvanih uskršnjih fotografija nastala je u beogradskom ateljeu Ljubiše Đonića krajem prve decenije prošlog veka, a prikazuje grupu drugara, mladih oficira, kako nazdravljaju za prazničnom trpezom na kojoj se vidi i korpica sa farbanim jajima. Ono što je posebno interesantno, oficir koji stoji i nazdravlja je Vojislav Tankosić, čuveni četnički komitski vojvoda, jedan od osnivača pokreta "Crna ruka" sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom i učesnik najvažnijih istorijskih događaja u Srbiji, od Majskog prevrata 1903. do Sarajevskog atentata. Odigrao je značajnu ulogu u balkanskim ratovima, kao i u Prvom svetskom ratu, a poznato je i da je njegovom zaslugom Milunka Savić primljena u četnike.
S kolena na koleno su se prenosile priče o njegovim veštinama, pa tako i o sposobnosti da bez greške gasi plamen sveće iz brzometke sa 50 metara udaljenosti. U mirnodopska vremena je bio okoreli borac protiv korupcije među političarima.
Zbog velike popularanosti (a posebno među ženama) prodavane su i razglednice sa njegovim likom. Ova praznična fotografija je po svemu sudeći najranija poznata fotografija Voje Tankosića. Pronađena je među porodičnim fotografijama Milivoja Živanovića čijeg dedu Milivoja Dimitrijevića vidimo na snimku krajnje levo.
Deca se kucaju jajima, Vranje 1927. Foto Milivoje Đorđević. U vlasništvu porodice Đorđević
Milivoje Dimitrijević će posle Prvog svetskog rata postati divizijski general, a sa svojom braćom (pukovnikom Velimirom i sanitetskim generalom Milanom) će u Beogradu podići znamenito zdanje, takozvanu Palatu Dimitrijevića, koje se nalazi na uglu Kralja Milana i Kneza Miloša, prekoputa "Londona" u kojem i danas žive njegovi potomci. Takođe postoji pretpostavka da na ovoj dragocenoj istorijskoj fotografiji krajnje desno sedi Vojin Popović, poznatiji kao Vojvoda Vuk, jer postoji izrazita sličnost sa njegovim likom, a Vojvoda Vuk jeste bio klasić u Vojnoj akademiji sa Milivojem Dimitrijevićem i Vojom Tankosićem.
Zanimljivo je dodati da se fotografije koje beleže naš običaj kucanja uskršnjim jajima javljaju tek u međuratnom periodu. Najstariju do sada poznatu fotografiju koja dokumentuje ovaj običaj zabeležio je amater fotograf Milivoje Đorđević koji je 1927. godine snimio dvojicu dečaka koji se u dvorištu kucaju jajima, a ova fotografija je pre nekoliko godina objavljena i u časopisu National Geographic.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)