POGLED ISKOSA: Vek Kašaninove kritike
SRPSKI istoričar umetnosti, likovni kritičar, književnik i istoričar književnosti Milan Kašanin rođen je u tadašnjoj Austrougarskoj, u Belom Manastiru 1895. a preminuo u Beogradu 1981. godine.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Njegov stariji brat Radivoj bio je čuveni matematičar, profesor i akademik. Potiče iz siromašne seljačke porodice a roditelji mu nisu bili ni venčani.
Kašanin se iz lošeg položaja ličnim sposobnostima uzneo do najelitnijeg Srbina XX veka. Smatran je nepodeljeno u desnim i demokratskim krugovima za gorostasa srpske kulture, jednog od poslednjih pravih gospodina uz Pavla Beljanskog i Ivu Andrića. Bio je uzor nacionalnog borca sa najdubljim poznavanjem srpske tradicije i istorije ali i primer Evropejca i svetskog čoveka, što su kao ideal isticali Despot Stefan Lazarević, Vladimir Velmar Janković i Dragoš Kalajić. Istoriju umetnosti, estetiku, ruski jezik i književnost studirao je na Sorboni gde je i diplomirao a doktorirao je u Beogradu. Bio je direktor Muzeja kneza Pavla koji je prerastao u Narodni muzej posle Drugog svetskog rata.
Pokretač je i urednik prvog srpskog časopisa te vrste "Umetničkog pregleda" koji je izlazio između 1937. i 1941. godine. Svakog prvog u mesecu bio je na stolu direktora Kašanina novi broj tog i sada važnog glasila. Odlično uređen i široko zasnovan časopis Kašanin je vodio tako da je okupio elitu poznavalaca umetnosti, između ostalih i Todora Manojlovića, jednog od najboljih kritičara. Kašanin je i sam jedan od naših najsvestranijih likovnih kritičara između dva svetska rata. Školovan u Parizu, na izvoru moderne umetnosti, razumljivo je kao kritičar delovao sa izrazito modernističkih pozicija, nasuprot Lagariću, Odaviću, Vitezici i drugim desnim kritičarima, koji su srpski modernizam sagledavali kao izdaju nacionalnih interesa i tradicije.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Kašanin se posvetio klasicima naše međuratne umetnosti, svojim savremenicima, u to vreme zanemarenim ali i starijim slikarima. Njegovo polje interesovanja kreće se u srednjem toku naše umetnosti, prošireno shvaćenom sezanizmu, ekspresionizmu i modernom realizmu. Gospodska narav i pozicija ključnog učesnika likovne scene, uticali su da se nikada nije bavio krajnostima, avangardom u vidu dadaizma, zenitizma i nadrealizma niti socijalnom umetnošću Kuna, Kujačića i drugih komunista. Kao istaknutu figuru, bez obzira na njegove zasluge (više puta je pisao o bednom društvenom položaju umetnika i umetnosti u Jugoslaviji Karađorđevića) i kao kritičara tradicionalističkih časopisa "Srpskog književnog glasnika" i "Letopisa Matice srpske", osobito ga je mrzeo i napadao Marko Ristić, šef srpskih nadrealista, kao što su mu se i komunisti u Titovo vreme svetili na razne načine. Likovne kritike objavljivao je od 1924. do 1940. godine, jednu u 1962, a sve su sabrane za njegova života pod naslovom "Umetničke kritike" (Kultura, Beograd 1968) sa sjajnim uvodom dr Lazara Trifunovića.
PAKAO U DUBAIJU! Iranci pogodili Burdž el Arab, simbol luksuza i jedan od najpoznatijih hotela na svetu (VIDEO)
IRANSKI dron pogodio je i hotel sa pet zvezdica Burdž el Arab u Dubaiju.
28. 02. 2026. u 23:12
EKSPLOZIJE U DUBAIJU, DOHI, TEL AVIVU: Iran potvrdio smrt Hamneija (FOTO/VIDEO)
IZRAEL i SAD izvele su napad na Iran. U Teheranu su odjeknule detonacije, a kasnije su čule i u drugim mestima. Kako je rečeno, cilj napada je eliminisanje neposrednih pretnji koje dolaze od iranskog režima. Operacija bi, prema pisanju medija, mogla da traje nekoliko dana. U celoj zemlji proglašeno vanredno stanje. SAD su operaciju nazvale "Epski bes".
28. 02. 2026. u 10:41 >> 22:21
SMEH DO SUZA: Pitali Hrvate da li znaju srpske reči - "Nikada neću pogoditi!" (VIDEO)
"LEBLEBIJA bi mogla biti karoserija."
27. 02. 2026. u 21:41
Komentari (0)