ČADEŽ: Šteta za ekonomije Zapadnog Balkana 100 miliona evra dnevno zbog propisa EU

В. Н.

27. 01. 2026. u 09:41

PREDSEDNIK Privredne komore Srbije Marko Čadež upozorio je danas da zbog birokratskih procedura i neadekvatne reakcije Evropske unije o boravku profesionalnih vozača u Šengenskoj zoni, ekonomije Zapadnog Balkana trpe direktnu štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo po osnovu izvoza robe.

ЧАДЕЖ: Штета за економије Западног Балкана 100 милиона евра дневно због прописа ЕУ

Foto: Boban Ristić/PKS

Tokom obilaska graničnog prelaza Batrovci, gde je blokiran teretni saobraćaj i gde više od 50 kamiona stoji u koloni, Čadež je poručio da trenutna situacija ozbiljno ugrožava poslovanje hiljada kompanija i stabilnost čitavih lanaca snabdevanja.

- To je samo šteta kada je u pitanju izvoz robe. Na to treba dodati i penale i kazne koje proizvodne kompanije plaćaju zbog neisporučene robe, a koje se kreću od 10.000 do 50.000 evra dnevno. Samo iz Srbije u Evropsku uniju izvozi oko 10.000 kompanija, pa je jasno da dolazimo do zaista velikih brojki - rekao je Čadež za Tanjug.

On je ukazao da, za razliku od ranijih globalnih kriza u lancima snabdevanja, poput onih izazvanih pandemijom kovida ili blokadom Sueckog kanala, trenutnu krizu nije izazvao spoljni faktor, već nefleksibilnost evropske administracije. Kako je naglasio, privrednici iz Srbije, Severne Makedonije, Albanije i Crne Gore već više od dve godine zajednički ukazuju na ovaj problem, kao i kompanije iz EU koje posluju u regionu, ali rešenja i dalje nema.

- Imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe koče i blokiraju - istakao je Čadež.

Dodao je da su kompanije veoma zabrinute zbog aktuelne krize, zbog čega je u obilazak prelaza došao i sa predsednikom Nemačko-srpske privredne komore Filipom Simovićem. Prema njegovim rečima, u poslednjih sedam dana samo u Nemačkoj uhapšeno je devet vozača, jer se evropska pravila prema profesionalnim vozačima primenjuju kao prema ilegalnim migrantima, što dovodi do ozbiljnih zastoja u snabdevanju i funkcionisanju evropske privrede.

- Ovo nije problem samo Zapadnog Balkana, već cele Evrope. Nadamo se da će evropska administracija imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se sada obraćaju svojim vladama, jer ovakvim pristupom ugrožava sopstvenu ekonomiju - poručio je Čadež.

Mirko Bjelobrk, član Upravnog odbora Poslovnog udruženja „Međunarodni transport“ izjavio je da su blokade teretnih terminala na graničnim prelazima trenutno jedini način da se glas prevoznika čuje u Evropskoj uniji, navodeći da kontakti sa evropskim institucijama traju od 2014. godine, a da su u poslednje tri godine dodatno intenzivirani i da je učinjeno sve kako bi se problem rešio. On je istakao da je država stala iza prevoznika i u okviru svojih nadležnosti uložila maksimalne napore da pomogne, te izrazio očekivanje da će zajedničkim delovanjem biti obezbeđeni uslovi za nesmetan rad međunarodnog transporta. Podseća da u Srbiji posluje nekoliko hiljada kompanija za međunarodni transport koje zapošljavaju oko 30.000 radnika. 

Predsednik Upravnog odvora Nemačko-srpske privredne komore Filip Simović, naveo je da blokade teretnih terminala na graničnim prelazima nisu incident niti kratkoročni poremećaj, već sistemsko upozorenje ne samo za domaću privredu nego i za odnose između evropske i srpske ekonomije.

- Nemačka privreda je ekstremno pogođena ovim blokadama. Srbija izvozi u Nemačku robu u vrednosti od pet milijardi evra, zbog čega trenutna situacija dnevno donosi gubitak između 100 i 150 miliona evra - rekao je Simović.

Prevoznici zemalja Zapadnog Balkana započeli su u ponedeljak u podne blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima sa zemljama Šengena, kao meru krajnje nužde, usled ograničenja boravka profesionalnih vozača tokom obavljanja svakodnevnih radnih aktivnosti. Najavljeno je i proširenje blokada na alternativne prelaze sa Bugarskom – Mokranje kod Negotina i Ribarce kod Bosilegrada.

Privredna komora Srbije intenzivno radi na hitnom rešavanju ovog pitanja u saradnji sa komorama regiona. Kao moguća rešenja predloženi su uvođenje posebne vize ili dozvole za profesionalne vozače koja bi važila u celoj Šengenskoj zoni, povećanje broja dozvoljenih dana boravka, kao i izuzimanje vozača iz sistema ulaska i izlaska (EES) do postizanja trajnog rešenja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZNANJE POKREĆE BUDUĆNOST: Moć mladih u zajedničkom kreiranju obrazovanja