REVOLUCIJA I KONTRAREVOLUCIJA: Životni putevi i raskršća generacije 1968. - šta su zastupali Rudi Dučke, Vladimir Mijanović i Karl Bilt
SVAKI "početak" istovremeno je druga strana, drugo lice, nekog "kraja", kao što je i svaki "kraj" zapravo početak nekog drugačijeg, novog "stanja" njegove strukturalne konfiguracije i talasnog ritma po kome se ova nova struktura kreće od tog vlastitog "početka" do neizbežnog vlastitog "kraja".
Rudi Dučke
Jer, i u slučaju granica između parova "početak" - "kraj" i "kraj" - "početak" imamo zapravo posla sa poroznim granicama i međusobnom interakcijom i preplitanjem dva fluidna "stanja" i dva njihova autonomna toka. Otuda i dvostruka spirala para svetska revolucija 1968. - svetska kontrarevolucija 1968. Otuda je i datiranje svetske revolucije 1968. između "tačke" njenog "početka" oko 1960, i "tačke" njenog "kraja" oko 1974-1978, takođe jedna aproksimacija koja nam omogućava da se, koliko je god to moguće sa našim današnjim znanjima, približimo istini.
Ovo stanje činjenica uzorno predstavljaju tri paradigmatična primera iz generacije neposrednih, veoma važnih aktera sa oba pola svetske revolucije 1968. - svetske kontrarevolucije 1968: Rudi Dučke, iz ondašnje SR Nemačke, i Vladimir Mijanović, iz ondašnje SFR Jugoslavije, koji uverljivo zastupaju ovo stanje činjenica u stvarima revolucije, i Karl Bilt, iz Kraljevine Švedske, koji takođe dosledno, od 1968. zastupa stvar kontrarevolucije.
SLUČAJ je učinio da prvi autorski tekst u "Mom dugom maršu Rudija Dučkea" bude njegov školski rad o Šilerovom shvatanju slobode, "Sloboda i poredak" od 9. decembra 1960, napisan na samom "početku" svetske revolucije 1968, a poslednji "Izviđač. Herbert Markuze i nova levica", koji je avgusta 1978. objavio u Neues Forum povodom Markuzeovog 80. rođendana, na samom "kraju" svetske revolucije 1968. Od posledica ranjavanja u atentatu koji je na njega izvršen jedan neonacista na dan 11. aprila 1968. u Berlinu, Dučke je umro 24. decembra 1979. u Arhusu, Danska.
Za Vladimira Mijanovića, "kraj" revolucije i ne postoji. Od 1966. i demonstracija beogradskih studenata protiv američkog rata u Vijetnamu u kojima je učestvovao, preko beogradskog i jugoslovenskog juna 1968. kada je u tim događajima bio jedan od najvažnijih protagonista, i represije koju je poredak nad njim vršio 1968.-1984, 1985, pa sve do danas, godine, dakle preko pola stoleća, Vladimir Mijanović se, u skladu sa svojim vlastitim, individualnim moralnim načelima, neposredno, uz velike lične žrtve, i kod kuće, i u svetu, praktično angažuje protiv tiranije poretka na strani ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i ljudske slobode, u akcijama od značaja za stvar revolucije.
S druge strane, u Švedskoj, kada su levičarski studenti 24-27. maja 1968, okupirali sedište Studentske unije na Univerzitetu u Stokholmu, solidarisali se sa pariskim studentima i uputili određene zahteve vladi Švedske, tadašnji student Karl Bilt, do danas reprezentativni zastupnik švedskog i svetskog korporativnog poretka, sa nekolicinom svojih istomišljenika, osnovao je organizaciju Borgerliga Studenter, Liga buržoaskih studenata, ideale kontrarevolucije proglasio za krajnji cilj te organizacije i stavio se na čelo bespoštedne borbe protiv studentske levice i svake levice uopšte.
NASUPROT danas preovlađujućem uverenju, ova tri primera iz generacije neposrednih protagonista svetske revolucije 1968. - svetske kontrarevolucije 1968. nikako nisu usamljeni slučajevi. Naprotiv.
Kako bilo da bilo, sa ove istorijske udaljenosti, danas jasno vidimo da čitav jedan nepregledni memofond pouzdanih artefakata savremene socijalne istorije sveta (kultura, umetnost, nauka, tehnologija, svakidašnji način života, vrednosni sistem, a naročito i iznad svega rezultati preoblikovanja bazičnih struktura svetskog kapitalističkog sistema i njegovih struktura reprodukcije, moći i dominacije tokom proteklih decenija) uverljivo svedoči da svetska ravolucija 1968. zaista jeste Volerstinov "događaj fundamentalne transformacije".
TRAMP HITNO POZVAO PUTINA: Razgovor trajao sat vremena
RUSKI predsednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom.
09. 03. 2026. u 20:34
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NOVI EKSPLICITNI SNIMCI MIRJANE PAJKOVIĆ: Policija sumnja KO je na snimku, drugi muškarac - odmah saslušana
RANIJE je objavljen i video za koji je deo medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade. Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.
07. 03. 2026. u 22:55 >> 23:05
Komentari (0)