ODNOSI SRBIJE I CRNE GORE U POSLEDNJA DVA VEKA: Šta smo uzeli od predaka, a šta dugujemo potomcima

ODAKLE dolazimo, ko smo, kuda idemo, pitanja su koja, kao izmaglica, lebde nad rekom ljudske istorije.

ОДНОСИ СРБИЈЕ И ЦРНЕ ГОРЕ У ПОСЛЕДЊА ДВА ВЕКА: Шта смо узели од предака, а шта дугујемо потомцима

Foto arhiva V. N.

Svaki čovek i svaki narod, u svom civilizacijskom hodu, iznova i iznova mora da odgovara na pitanja na koja odgovora nema, izuzev u traženju odgovora. Ko smo, odakle smo, kuda idemo? I šta je istorija, osim saznanja da više vidimo zato što stojimo na ramenima onih koji su živeli pre nas? I gde počinje istorija, ako ne u svesti da ovaj svet nije naš jer smo ga pozajmili od predaka, i da ga dugujemo potomcima.

Takav pogled na svet je vekovima posebno negovan na prostoru na kome je formirana crnogorska država i prenošen na gotovo sve krajeve u kojima su živeli Srbi. I samim tim, otkako su Srbija i Crna Gora, oslobođene jugoslovenskog balasta, same ostale da stoje, kao posebne države na svetskoj pozornici, i koje su svakakve nevolje snašle, najprirodnije je bilo da Beograd i Podgorica zajedno pristupe izradi jednog ozbiljnog pogleda na istorijska kretanja. Bez opterećenja propalom komunističkom ideologijom i jugoslovenstvom. Valjda su nas zajedničke i ponaosob goleme nesreće naučile da će samo oni koji budu dobro poznavali modernu, objektivnu, dvovekovnu istoriju obeju država moći da razumeju šta se to učinilo sa nama i šta nam valja činiti.

Da li na ovom mestu treba nabrajati sve razloge za jedan takav poduhvat? Da li je neophodno podsećati koliko su se žitelji ovih prostora, u stalnim balkanskim migracijama, mešali, saživljavali, orođavali, pomagali jedni drugima, koliko je Crnogoraca naselilo Toplicu, Šumadiju, Vojvodinu... Koliko je Crnogoraca odškolovano u Beogradu dobijajući kredite iz srpskih fondova za tu namenu, a većina ih nikad nije vraćena. Ko je utemeljio prve fakultete i Univerzitet u Crnoj Gori...

I umesto zajedničkog projekta o zajedničkoj prošlosti, a samim tim i budućnosti, godinama je na delu bio princip "psihologije malih razlika", kako bi to rekao istoričar Predrag Marković. U Crnoj Gori, režim koji je nedavno sišao sa političke scene vodio je politiku u kojoj se Srpstvo perfidno omalovažavalo i temeljno se menjalo sve ono što nas je vekovima spajalo. U ime sadaššnje i dolazećiih generacija dajmo reč našim precima, preko arhivskih građa, zabeleženih sećanja, memoara, napisanih knjiga. Možda nam to pomogne da utvrdimo ko kome šta duguje, ko je činio nepravde i ko smo i odakle dolazimo...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

CRVENA ZVEZDA IDE U ZAGREB! Žreb je tako odlučio, sledi istorijsko gostovanje crveno-belih