ODBIJEN ZAHTEV ADVOKATA ODBRANE: Usmena rasprava u Hagu o žalbama na presudu Mladiću sledeće sedmice
Mehanizam za krivične sudove u Hagu saopštio je danas da će se usmena rasprava o žalbama na prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću održati 25. i 26. avgusta, u utorak i sredu, pred petočlanim Žalbenim većem Mehanizma.
Ratko Mladić / Foto: Printscreen
Mladićevi advokati su nedavno tražili odlaganje ove rasprave zbog lošeg zdravstvenog stanja njihovog branjenika, ali ta molba nije usvojena.
S obzirom na mere povodom epidemije Covida 19 medijima, Mehanizam je saopštio da neće biti dozvoljen ulazak u prostorije Mehanizma, ali će im biti omogućeno da putem interneta isprate raspravu koja će se prenositi sa 30 minuta odlaganja.
Mladić je u novembru 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, a naredne godine su i tužilaštvo i njegovi branioci izjavili pisane žalbe na tu presudu.
Usmena razprava o žalbama je odlagana više puta, što zbog Mladićevog lošeg zdravstvenog stanja, što zbog pandemije Covida 19.
Žalbeno veće koje će odlučivati o žalbama na presudu čine sudije: presedavajući većem Prisca Matimba Nyambe, Aminatta Lois Runeni N''gum, Judge Gberdao Gustave Kam, Seymour Panton i Elizabeth Ibanda-Nahamya.
Žalbeno veće može prvostepenu presudu da potvrdi u celosti, da je u nekom delu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.
Rasprava će početi uvodnim izlaganjem presedavajućeg sudijem, a potom će reč dobiti tužilaštvo i odbrana.
Mladić je 22. novembra osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovečnosti i kršenja pravila i običaja rata.
Oslobođen je za genocid po jednoj tački optužnice.
Pretresno veće Haškog tribunala, koga je nasledio Mehanizam radi okončanja zaostalih postupaka, u presudi je zaključilo da je Mladić pomenute zločine pocinio svojim učešćem u četiri udružena zlocinačka poduhvata.
Mehanizam podseća da je pretresno veće ustanovilo da je od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. Mladić učestvovao u udruženom zločinackom poduhvatu sa ciljem trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata s teritorije u kojoj su živeli bosanski Srbi u Bosni i Hercegovini (BiH) progonom, istrebljenjem, ubistvima, nečovečnim delima i deportacijom.
Osuđen je i jer je, kako smatraju sudije Haškog tribunala, između 12. maja 1992. i novembra 1995. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem širenja terora među civilima u Sarajevu kampanjom snajperskog granatiranja i granatiranja.
Takođe, jer je neposredno pre 11. jula 1995. do najmanje oktobra 1995. godine, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem eliminacije bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dečaka i prisilnim uklanjanjem žena, male dece, kao i nekih starijih muškaraca.
Od 25. maja 1995. do otprilike 24. juna 1995, Mladić je pre ovoj presudi učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem da uzme za taoce osoblje Ujedinjenih nacija raspoređeno u BiH i pritvori ih na strateškim vojnim lokacijama kako bi sprečio dalje NATO vojne vazdušne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Optužnica protiv Mladića podignuta je 24. jula 1995. godine.
Nakon što je bio na slobodi, a kasnije se i skrivao ukupno 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011, a 31. maja 2011. godine je izručen prebace Haškom tribunalu.
Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je saslušano 592 svedoka.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (1)