OD MUZEJA MILANKOVIĆA SAMO DOBRA VOLJA: Da li će velikan srpske nauke konačno dobiti mesto koje zaslužuje

Dragana Matović

09. 07. 2023. u 16:30

PRE tri godine u medijima se pojavila najava o otvaranju Muzeja Milutina Milankovića koja je izazvala veliku radost među poštovaocima dela velikana srpske i svetske nauke. Međutim, izuzev podrške mnogobrojnih institucija, čini se da se od tada nije desilo ništa. Iako su Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu Beograda neformalno podržali ovu ideju, nisu preduzeli konkretne korake.

ОД МУЗЕЈА МИЛАНКОВИЋА САМО ДОБРА ВОЉА: Да ли ће великан српске науке коначно добити место које заслужује

Foto: Depositphotos/Vikipedija

Članovi Udruženja "Milutin Milanković" smatraju da izgovori o nadležnosti, nedostatku prostora i sredstava ne opravdavaju ovoliko odlaganje. Jer, naučnik svetskog glasa zaslužuje svoje mesto u istoriji i kulturi Srbije. Njegovi radovi o klimatskim promenama i astronomskim ciklusima su pionirski, a njegov doprinos nauci je od suštinskog značaja za razumevanje planete na kojoj živimo.

- Postoji dobra volja svih koji odlučuju, ali još nema muzeja - kaže za "Novosti" mr Slavko Maksimović, predsednik Udruženja "Milutin Milanković". - Milanković je obeležio svetsku nauku 20. veka. Spada u vrh najcitiranijih srpski istraživača i jedan je od najčešće citiranih naučnika u svetskoj naučnoj zajednici, istraživač koga s razlogom i s pravom ubrajaju u pet najvećih naučnika dvadesetog veka i među petnaest najvećih naučnika svih vremena koji su se bavili našom planetom.

Maksimović ističe da je Milanković iskazao neizmerni patriotizam prema svom narodu:

- Dok su ostali velikani srpske nauke odlazili za boljim uslovima u svet, Milanković je na poziv srpske vlade napustio udoban život i finansijski veoma unosan posao građevinskog inženjera u Beču i došao u Beograd za profesora na Filozofskom fakultetu. Odoleo je svim iskušenjima i čitav svoj stvaralački vek proveo u Srbiji, odakle je svoje kapitalno delo "Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba" poslao u svet. Srpski narod mu se, nažalost, nije odužio na pravi način. Tu nepravdu moramo da ispravimo.

Foto: Printskrin

 
Naučnik svetskog renomea u Srbiji nema čak ni zadužbinu, što je neprihvatljivo

Činjenica da za razliku od drugih srpskih velikana, među kojima su Tesla, Pupin, Vuk, Dositej, Cvijić, Andrić, ovaj naučnik svetskog renomea u Srbiji nema ni zadužbinu, pa ni pristojnu spomen-sobu, govori o nedostatku poštovanja prema nasleđu koje je ostavio. Genijalni naučnik ne bi trebalo da bude lišen prilike da se njegovo delo sačuva i predastavi javnosti.

- U Akademiji nauka i umetnosti nalazi se spomen-soba, ali je ona pretvorena u kancelariju - ističe Maksimović. - Nekad je ta soba dva dana nedeljno bila otvorena za posetioce. To je, nažalost, ukinuto. I u rektoratu se nalazi spomen-soba Milankovića, ali u njoj skoro da nema njegove zaostavštine.

Foto Arhiva

 
Najveći problem što je građa o istraživaču razbacana, a materijali neobrađeni

Tragovi Milankovićevog života, naučnog opusa, bogate građevinske prakse, rada na reformi Julijanskog kalendara, kao i podaci o samoj njegovoj ličnosti, rasuti su u arhivima, muzejima, institutima i bibliotekama od Dalja, Osijeka, Beča, Beograda , Budimpešte do Graca, Hamburga, Frajburga, Lajpciga i Minhena. Najveći deo ove zaostavštine nalazi se u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti.

- Najveći problem je što je sve o Milankoviću razbacano po svetu. Materijali su neobrađeni, u izvornoj formi, često i oštećeni i teško dostupni korisnicima - kaže Maksimović.

Potomci obećali zaostavštinu

INICIJATIVU Udruženja "Milutin Milanković" za osnivanje muzeja su podržale mnogobrojne naučne i obrazovne institucije i državni organi. Među njima su SANU, Sinod SPC, Narodna banka Srbije, Ministarstvo odbrane, Muzej Vojvodine i mnogi fakulteti. Ideja je obradovala i Milankovićeve potomke, koji su obećali da će pokloniti i deo porodične zaostavštine.

Udruženje je do sada prikupilo i digitalizovalo više od 1.500 različitih dokumenata, ali i drugih artefakata o životu i radu Milankovića. Među njima su originali starih izdanja knjiga od kojih najveći broj spada u veoma retke, naučna dokumenta, lične stvari, fotografije, prepiska sa poznatim svetskim naučnicima...

- Sve to može da bude embrion budućeg muzeja - ističe Maksimović. - Kao deo muzejske građe mogu se iskoristiti i eksponati sa izložbe koju je 2009. organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti. Osnivanje muzeja je prilika srpskom narodu da se potpuno oduži svome velikanu, a još više da njegova velika dela, dobiju zasluženo priznanje i trajno mesto koje mu pripada u svetskoj i srpskoj naučnoj zajednici. Vreme je da se obećanja pretvore u delo i da se ispravi nepravda prema velikom naučniku.

Udruženje "Milutin Milanković" je takođe suočeno sa brojnim izazovima. Izgubili su prostorije u beogradskoj Pop Lukinoj ulici, a nove još nisu dobili.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UEFA U ŠOKU: Rusija se odlučuje na radikalan potez?