ĐACI ĆE IMATI FIZIČKO SVAKI DAN - REALNOST ILI PRETERIVANJE: Inicijativu Saveza profesora fizičkog vaspitanja ne odobravaju sve njihove kolege

Branka Borisavljević

19. 02. 2023. u 20:51

FIZIČKO je nekada bio omiljeni predmet, a poslednjih godina čas sa koga se najčešće izostaje.

ЂАЦИ ЋЕ ИМАТИ ФИЗИЧКО СВАКИ ДАН - РЕАЛНОСТ ИЛИ ПРЕТЕРИВАЊЕ: Иницијативу Савеза професора физичког васпитања не одобравају све њихове колеге

Foto: Arhiva Novosti

U srednju školu dolaze đaci koji ne znaju da urade kolut napred, a već na pola prvog kruga trčanja oko sale su umorni. Preskakanje kozlića, penjanje uz konopac i hod po gredi već nose veliki rizik da se povrede. Uz manjak fizičke aktivnosti, a višak sedenja u virtuelnom svetu igrica i društvenih mreža, generacije školaraca su sve gojaznije, sa lošim držanjem tela i bolestima.

Smatrajući da je minut do 12 da se nešto učini, Srpski savez profesora fizičkog vaspitanja i sporta uputio je inicijativu Ministarstvu prosvete i Nacionalnom prosvetnom savetu da se uvede više časova fizičkog vaspitanja nedeljno i uključe profesori fizičkog u nastavu fiskulture u nižim razredima. Oni se zalažu i da učenici od prvog do osmog razreda osnovne škole svakog dana u rasporedu imaju čas fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, a srednjoškolci tri puta nedeljno.

Rezultati najnovijih istraživanja, po kojima svako peto dete ima loše držanje tela, svako četvrto je gojazno, a 70 odsto učenika se ne bavi sportskim aktivnostima van škole, bili su više nego dovoljan alarm za profesore da pokrenu ovu inicijativu. Savez predlaže da se u odeljenjima starijih razreda koja imaju više od 25 učenika nastava fiskulture drži u dve grupe. Predlog je da u prvom i drugom razredu osnovne škole tri časa drže nastavnici razredne nastave, a dva preostala nastavnici fizičkog. Za treći i četvrti razred predlažu obrnuto. Ovo bi doprinelo i da se umanji stres koji đaci doživljavaju prilikom prelaska sa razredne na predmetnu nastavu.

Po rezultatima skorašnjih istraživanja, prevalenca gojaznosti učenika od trećeg do osmog razreda na reprezentativnom uzorku Srbije bila je 24,8 odsto, što nas svrstava u grupu zemalja u Evropi i svetu sa visokim potencijalom za gojaznost, navodi se u obrazloženju.

- Evidentno je značajno povećanje prevalence gojaznosti učenika osnovnoškolskog uzrasta u odnosu na period devedesetih godina prošlog veka, kada je iznosila 17 odsto - kaže docent dr Miroslav Marković, predsednik SSPFVS.

- U poslednje tri decenije, kroz sistematske preglede i istraživanja, evidentirano je konstantno narušavanje zdravstvenog statusa dece koje se ogleda ne samo u povećanju procenta posturalnih poremećaja (kriva kičma, ravni tabani) već i značajnom povećanju dijabetesa i hipertenzije kod dece. Uočen je i trend smanjenja ukupnog nivoa fizičke aktivnosti učenika starijih razreda osnovne škole, posebno kod devojčica koje se u manjoj meri bave fizičkim vežbanjem nego dečaci.

Na inicijativu profesora fizičkog vaspitanja reagovao je Savez učitelja Srbije. Iako su saglasni sa preporukama SZO da fizička aktivnost treba da bude kontinuirana i svakodnevna, ne slažu se da se menja fond časova, jer bi sa postojećim redovne, dopunske i dodatne nastave to bilo previše i neizvodljivo, a i ne postoje prostorni uslovi u nekim školama. Oni ističu da je u velikim školama otežano korišćenje fiskulturnih sala zbog njihove prezauzetosti, a 32,7 odsto učitelja nema mogućnosti za realizaciju časova u fiskulturnoj sali.

- Povećanje fonda časova bi taj problem dodatno zakomplikovalo. S druge strane, u mnogim školama, naročito u područnim odeljenjima, nema ni sprava niti rekvizita za nastavu Fizičkog i zdravstvenog vaspitanja - stoji u odgovoru Saveza učitelja. -

Predloženi model u kome bi nastavnik fizičkog i zdravstvenog vaspitanja preuzeo neke časove od učitelja uzrokovao bi da učitelji imaju manji fond časova i probleme u organizaciji nastave. Slažemo se da bi bilo dobro da škola ponudi učenicima više sportskih vannastavnih aktivnosti (fakultativno), jer na taj način bi se omogućilo da se intenziviraju fizičke aktivnosti svih učenika.

Izostajanje sa časova fizičkog zbog poštede postalo je učestalo poslednjih godina. Broj "bolesnih" učenika raste sa uzrastom, pri čemu je ubedljivo najviše maturanata.

Istraživanje pokazuje da se oko 70 odsto učenika oslobođenih od nastave fizičkog bavi nekim sportom u slobodno vreme. Oko 40 odsto njih smatra da bi ukidanje ocenjivanja smanjilo broj oslobođenih učenika.

- Nažalost, nijedan državni organ ne vodi evidenciju o tome. Primećeno je da su u sedmom i osmom razredu više oslobođene nastave devojčice nego dečaci - kaže dr Marković.

- Ima i slučajeva kada roditelji traže od lekara da decu oslobodi nastave, ali ti isti učenici treniraju u klubu. Učenice često znaju da traže opravdanje kako ne bi "pokvarile" veštačke nokte ili šminku, odnosno kako se ne bi oznojile. "Smara" ih da vežbaju, a posle nekoliko meseci ili godina plaćaju teretane da bi vežbale.

Njegov kolega iz prakse Marko Popović, predsednik Aktiva direktora fizičkog u Drugoj eknomskoj školi, navodi da imamo sve fizički slabije generacije, koje su nezainteresovane da se bave sportom.

- Učenici dođu u srednju školu i ne znaju da urade kolut napred i nazad, uhvate loptu - kaže Popović.

- Kada treba nešto ozbiljnije da se uradi, pod stresom smo da se ne povrede. Ima i vredne dece, koja hoće da vežbaju, ali su u manjini. Većina njih živi u virtuelnom svetu, važni su lajkovi. Nažalost, ne interesuju ih neke životne stvari. Ne šetaju, ne idu u pozorište, ne drže se kao što su to nekada radile naše generacije.

LOŠE NAVIKE U ISHRANI

PREMA podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Srbiju, na uzorku školske dece uzrasta od sedam do devet godina, procenat mališana koji imaju prekomernu težinu ili su gojazni porastao je sa 30,7 odsto 2015. na 34,8 odsto u 2019.

Prekomerna težina između ostalog povezana je i sa lošim navikama u ishrani.

Istraživanje u kome su učestvovali istraživači sa Instituta za sport i Fakulteta sporta iz Novog Sada pokazuje da 84,5 odsto školske dece u Srbiji doručkuje, što je više od evropskog proseka (80 odsto). Takođe, procenat dece koja svakodnevno jedu voće (39,5 odsto) i povrće (37 odsto) je nešto manji od evropskog proseka. U poređenju sa evropskim prosekom, veći broj dece u Srbiji svakodnevno jede slatkiše, grickalice, pije sokove.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (3)

SVE ZA UREDNO DVORIŠTE, A I ČISTA KOLA: Pratimo ritam proleća